Dugotrajno sjedenje na radnome mjestu, u automobilu, pred televizorom ili drugim vrstama ekrana, u školskim klupama, takozvani sjedilački način života koji pogađa sve dobne skupine doveo je do sve češćih bolesti kralježnice s kojima se nosi većina stanovništva. Naravno, mnogo je tu i sportskih ozljeda ili onih zadobivenih prilikom pada ili nesreće. Najčešće propisani lijek za bolove u kralježnici je fizikalna terapija, a operacija se ostavlja kao zadnje rješenje, kad se pokušaju sve druge opcije, osim naravno u slučajevima teških ozljeda kad operacija postaje neophodna.
O kralježnici i njenim bolestima razgovarali smo s Natašom Desnicom Pokupec, dr. med., liječnicom sportske medicine te službenom liječnicom Hrvatske skijaške reprezentacije, vlasnicom Poliklinike Kaliper. Za početak smo se upoznali s time što je zapravo kralježnica.
– Kralježnica je glavni oslonac ljudskog tijela, proteže se od baze lubanje do trtice te je kod odraslih osoba duga oko 70 centimetara. Sastoji se od 33 do 34 kralježaka, raspoređenih u pet glavnih dijelova: cervikalni (vratni), torakalni (prsni), lumbalni (donji dio leđa), sakralni (križni) i kokcigealni (trtični) segment. Zbog fuzije nekoliko kralježaka u sakralnom i trtičnom dijelu, u odrasloj osobi broj funkcionalnih kralježaka može biti 24. Glavne funkcije kralježnice su podupiranje tijela i održavanje ravnoteže, omogućavanje pokretljivosti i fleksibilnosti tijela, zaštita leđne moždine koja je smještena unutar kralježnice. Problemi s kralježnicom najčešće pogađaju osobe koje obavljaju fizički zahtjevne poslove (npr. građevinski radnici, poljoprivrednici, sportaši), osobe sa sjedilačkim načinom života, posebno u mladim godinama, (uredski radnici, vozači), a naročito oni koji imaju puno stresa te osobe srednje i starije dobi zbog degenerativnih promjena u kralježnici – objašnjava liječnica.
Najčešći uzrok bolova je sjedenje, ali i stres.
– Glavni uzrok bolova u kralježnici danas je sjedilački način života koji vodi do lošeg držanja, slabljenja muskulature i smanjenja fleksibilnosti. Najčešći uzrok bolova u leđima je spazam muskulature koji, osim zbog slabosti muskulature i prekomjerne tjelesne težine, često nastaje i zbog stresa. Upala malih zglobova u kralježnici (fasetnih zglobova) također zna izazvati bol. Dugotrajno sjedenje u nepravilnom položaju stvara pritisak na intervertebralne diskove, a to također može uzrokovati bolove u leđima. Osim toga, i prekomjerna težina i ozljede također mogu izazvati bolove u kralježnici.
Postoje brojne bolesti kralježnice, među kojima su najčešće degenerativne bolesti poput osteoartritisa i drugih oštećenja struktura kralježnice, zatim međukralježnične diskus hernije gdje se zbog preopterećenosti diskova oni znaju pomaknuti i pritisnuti živčane korijene te uzrokovati bolove u leđima, ali i bolove u nogama i rukama, uz trnce te atrofiju muskulature ekstremiteta. Skolioza i druge deformacije kralježnice mogu biti kongenitalne ili se mogu razviti tijekom života, najčešće zbog nepravilnog sjedenja, hipotrofije muskulature te stresa i drugih psihičkih problema. Spondilolisteza, pomicanje jednog kralješka prema naprijed ili nazad u odnosu na drugi, također može uzrokovati bolove i pritisak na živce – objašnjava dr. med. Desnica Pokupec.
Naravno, postoji razlika o jačini boli i načinu na koji boli, ovisno je li riječ o bolesti donjeg dijela kralježnice ili vratne kralježnice. Također, postoje i stanja poput cervikalnog sindroma.
– Cervikalni sindrom je skup simptoma koji nastaju zbog problema u vratnoj kralježnici, najčešće uslijed diskus hernije i posljedične kompresije živaca, drugih degenerativnih promjena ili ozljeda (npr. u prometu ili sportu). Navedeni skup simptoma uključuje bolove u vratu, glavobolje, vrtoglavicu, ukočenost vrata te bolove i trnce u rukama. U liječenju najviše pomaže fizikalna terapija, a povremeno je potrebno primijeniti lijekove za ublažavanje boli, dok u težim slučajevima čak i kirurške zahvate. Razlika između bolesti vratne i donjeg dijela kralježnice jest da bolest vratne kralježnice (cervikalne) često uzrokuje bolove u vratu, glavobolje, vrtoglavice, bolove u ramenima i rukama te simptome poput trnjenja, utrnutosti ili slabosti u rukama, dok bolest donjeg dijela kralježnice (lumbalne) obuhvaća bolove u donjem dijelu leđa (koji se često javljaju prilikom sjedenja ili stajanja), a koji se mogu širiti u noge, uzrokujući išijas, trnce, utrnutost, gubitak osjeta ili slabost u nogama.
Doktorica za sva ta stanja preporučuje kvalitetnu fizikalnu terapiju, dok operativni zahvat smatra krajnjim rješenjem.
– Fizikalna terapija je vrlo učinkovita u liječenju većine problema s kralježnicom, kao što su akutni bolovi u leđima, najčešće nastali uslijed neke traume, te kronični bolovi zbog lošeg držanja, puno sjedenja, slabe pokretljivosti, hipotrofične muskulature i drugo te ukočenosti vrata i drugih dijelova leđa nastalih zbog napetosti mišića ili blažih ozljeda. Koji god da je problem u pitanju, preporučila bih napraviti kvalitetnu fizikalnu terapiju, a operaciju bih ostavila kao krajnje rješenje ako ništa drugo ne pomaže. Što se tiče fizikalne terapije, najvažnije je kombinirati različite procedure, kako biste došli do željenih rezultata, a to su kineziterapija, odnosno specifično vježbanje i jačanje muskulature uz pomoć fizioterapeuta, vodeći računa o problematičnim dijelovima kralježnice (najučinkovitija je DNS tehnika – dinamička neuromuskularna stabilizacija), zatim manualna terapija koja uključuje opuštanje spazma muskulature, te fascije (opne koja obuhvaća mišiće) i Tecar terapija (radiofrekvencijska terapija) ili sl., uz pomoć koje se smanjuju bolovi, smanjuje upala i repariraju oštećena tkiva. Operacija je obično potrebna u slučaju diskus hernije koja kroz dulji period pritišće živčane korjenove i uzrokuje značajne gubitke funkcionalnosti (npr. slabljenje mišića koje ti živci inerviraju), teških ozljeda kralježnice (npr. u prometnoj nesreći), ponavljajućih i ozbiljnih problema koji ne reagiraju na konzervativno liječenje i spondilolisteze ili deformacije kralježnice koje značajno ometaju svakodnevne aktivnosti – objašnjava Desnica.
Kako spriječiti bolesti kralježnice ili kako olakšati postojeće bolove, odgovor je u kretanju.
– Mlađoj populaciji preporučujem redovitu fizičku aktivnost, koja uključuje i vježbe za jačanje leđnih i trbušnih mišića, redovito istezanje i izbjegavanje napornih fizičkih aktivnosti bez odgovarajuće pripreme, brigu oko pravilnog držanja tijela, posebno dok sjede ili stoje, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja, korištenje ergonomskih stolaca i stolova te održavanje optimalne tjelesne težine, kako bi u starijoj dobi izbjegli bolove u kralježnici – zaključuje liječnica.
U svojoj praksi dr. Nataša Desnica Pokupec susrela se s mnogim pacijentima, a iskustva su sljedeća:
– Statistika pokazuje da je više od 80 posto populacije barem jednom u životu imalo bolove u leđima, a to potvrđuje i iskustvo u našoj Poliklinici. Uz smetnje vezane uz koljena, najviše naših pacijenata dolazi zbog problema s kralježnicom. Nažalost, u zadnje vrijeme sve je veća i učestalost djece i adolescenata koji imaju bolove u leđima, deformacije kralježnice i slično. Razlog tome je svima dobro poznat, a to je korištenje mobitela, računala, laptopa, tableta i drugih ekrana, što uzrokuje mnogo sjedeći provedenih sati (najčešće u nepravilnim položajima). Također, količina fizičke aktivnosti značajno je smanjena u odnosu na ranije generacije. Niti kod odraslih situacija nije puno drugačija te se zbog sjedilačkog načina života i stresa (koja je prisutna kod mnogo ljudi) pacijenti često javljaju zbog raznih degenerativnih promjena kralježnice. Najčešće je riječ o diskus hernijama, popraćenima oslabljenom muskulaturom koja je u spazmu. Nažalost, najviše pacijenata dolazi kad su promjene već prilično uznapredovale te ih bol uputi liječniku. Idealno bi bilo doći na pregled s procjenom kralježnice kojom bi se procijenila funkcionalnost iste. Tako bi se moglo djelovati preventivno te tijelo dovesti u što bolje stanje, što bi omogućilo dugovječnost i maksimalno dobru kvalitetu života – savjetuje Desnica Pokupec.
