Španjolska i Maroko napravili su veliki korak prema izgradnji podmorskog tunela ispod Gibraltarskog tjesnaca. Memorandum o razumijevanju (MoU) potpisan je između španjolskog Nacionalnog geografskog instituta i marokanskog Nacionalnog centra za znanstvena i tehnička istraživanja (CNRST) za provođenje zajedničkog istraživanja seizmičnosti i geodinamike tjesnaca.
Španjolski medij OKDiario izvijestio je da je španjolska vlada sredinom ožujka 2026. odobrila novi transfer od 1,73 milijuna eura za financiranje tehničkih studija za infrastrukturu. Projekt razvija SECEGSA, španjolska tvrtka za studije fiksne komunikacije preko Gibraltarskog tjesnaca, javna tvrtka osnovana 1980-ih radi unapređenja izgradnje tunela. Planirani tunel protezao bi se na ukupno otprilike 65 kilometara. Oko 40 kilometara prolazilo bi ispod španjolskog teritorija. Sjeverni ulaz nalazio bi se u blizini Vejer de la Frontera.
Udaljenost između terminalnih stanica bila bi 42 kilometra, sa stvarnom duljinom tunela od 38,5 kilometara. Od toga bi 27,7 kilometara bio podmorski dio. Najdublja točka dosezala bi 475 metara, s minimalnim kamenim pokrovom od 175 metara i maksimalnim nagibom od 3%.
Infrastruktura bi se sastojala od dvije neovisne jednokolosiječne željezničke cijevi, svaka s kružnim presjekom unutarnjeg promjera 7,90 metara. Između njih bi se protezala središnja servisna galerija promjera 6 metara za hitne slučajeve i održavanje. Poprečni prolazi promjera 6 metara spajali bi cijevi svakih 340 metara. Na najnižoj točki tunela izgradila bi se sigurna parkirna zona, opremljena zonama zaustavljanja, sigurnosnim područjima, zonama intervencije i galerijom za odvod dima. SECEGSA je naručila studiju izvedivosti od Herrenknecht Ibérice, španjolske podružnice njemačkog proizvođača strojeva za tuneliranje. Studija se usredotočila na to je li tehnički moguće probiti Umbral de Camarinal, podvodni greben koji odvaja Sredozemno more od Atlantskog oceana. Zaključak je bio pozitivan. Herrenknecht je potvrdio da je projekt tehnički izvediv unutar aktualnih inženjerskih ograničenja, a izvedba bi uključivala ogromne logističke i ekonomske izazove. Podzemlje ispod Camarinala sastoji se od materijala flišnog kompleksa, sa slojevima pješčenjaka i gline turbiditnog podrijetla, na kojima se nalaze novije pliocenske i kvartarne naslage. Geološka slojevitost stvara zone s promjenjivim ponašanjem, čak i na kratkim udaljenostima, što ga čini jednim od najzahtjevnijih dijelova rute. Procijenjeni trošak prelazi 8,5 milijardi eura samo za španjolsku stranu. Ako bude dovršen, tunel bi omogućio prijelaz između Španjolske i Maroka za otprilike 30 minuta. Procijenjeni rok završetka radova je između 2035. i 2040. godine.
Potpisani memorandum postavlja okvir za trogodišnje proučavanje seizmičke aktivnosti, potencijalnih potresa i tsunamija te geodinamičkog ponašanja tjesnaca. Španjolski Nacionalni geografski institut napominje da se Iberijski poluotok nalazi u kontaktnoj zoni između tektonskih ploča, a pukotina Azori-Gibraltar-Tunis čini dio tog okvira – iste zone koja je izazvala razorni potres 1755. godine. Ako nalazi budu povoljni, moglo bi se odobriti iskopavanje izviđačke galerije. Početni natječaj za tu fazu mogao bi se održati 2027. godine. Za njezin dovršetak trebalo bi između šest i devet godina.
Sam tjesnac ima dodatna ograničenja. Godišnje ga prođe više od 100.000 plovila, a istraživačko područje spada u posebnu zonu zaštite s planom zaštite orki. U tim vodama zabilježeno je više od 1900 vrsta morske flore i faune, što zahtijeva stroge ekološke dozvole i nadzor. Svi prikupljeni podaci bit će integrirani u trodimenzionalni geološki model Umbral de Camarinala. Ovaj model se smatra ključnim za procjenu tehničke izvedivosti tunela prije početka bilo kakve gradnje.
