Pomorski putevi koji su desetljećima ostali nepromijenjeni odjednom postaju predmetom nadmetanja. Zbog suše Panamski kanal muku muči s nedostatkom vode, što prisiljava brodove da smanje teret ili danima čekaju na prolazak. Istovremeno, arktički se led ubrzano povlači, otvarajući Sjeverozapadni prolaz kao stvarnu alternativu, prvi put u povijesti.
Ta promjena Kanadi donosi iznenađujuće veliku moć. Vode pod njezinom kontrolom mogle bi uskoro preuzeti dio prometa robom između Azije, Europe i Sjeverne Amerike. Saznajte kako je do toga došlo i što to znači za budućnost. Panamski kanal za rad svojih prevodnica ovisi o kišnici, a ne o morskoj vodi, ali zbog nedovoljno oborina razina vode u jezeru Gatun opasno je pala. Uprava kanala bila je prisiljena smanjiti broj dnevnih prolazaka i ograničiti nosivost brodova koji njime prolaze. To je dovelo do uskog grla koje utječe na rasporede pomorskog prometa diljem svijeta.
Brodske tvrtke sada se suočavaju s duljim čekanjima ili skupim obilaznicama oko Afrike. Neki brodovi umjesto toga odlučuju se za još dulji put oko Južne Amerike. Ta kašnjenja dodaju stvarne troškove, a ti troškovi na kraju stižu do potrošača. Suše u Panami posljedica su kombinacije prirodnih ciklusa El Niña i porasta temperatura. Topliji zrak putem isparavanja izvlači više vode iz jezera Gatun, čak i kada se količina oborina znatno ne smanji. Znanstvenici očekuju da će El Niño i dalje uzrokovati takva sušna razdoblja, pri čemu će više temperature svako od njih činiti još težim.
Arktik se zagrijava brže nego gotovo bilo koje drugo mjesto na Zemlji, a taj je trend poznat kao arktička amplifikacija. Kako se led topi, tamnija voda apsorbira više topline i ubrzava daljnje topljenje. Ljetni ledeni pokrov smanjio se dovoljno da otvori stvarne prolaze za brodski promet. Kanada smatra Sjeverozapadni prolaz dijelom svojih unutarnjih voda, čime stječe ovlasti odlučivanja o tome tko kroz njih prolazi. Kao dio svojih pravnih argumenata, Ottawa ističe dugu povijest korištenja tih voda od strane Inuita. To Kanadi osigurava snažan položaj u kontekstu rastućeg interesa za pomorski promet.
SAD tvrdi da je riječ o međunarodnom tjesnacu, strahujući da bi priznavanje kanadskog zahtjeva moglo stvoriti presedan drugdje. Dvije saveznice nikada nisu riješile to pitanje, već su 1988. postigle privremeno rješenje prema kojem američki ledolomci jednostavno traže dopuštenje Kanade za prolazak. Promet je i danas malen, no sve veći potencijal te rute stvara novi pritisak na taj stari dogovor.
Plovidba iz Azije u Europu Sjeverozapadnim prolazom mogla bi ozbiljno skratiti putovanje brodova čak i usporedbi s rutom kroz Panamski kanal. To znači manju potrošnju goriva, smanjenje emisija i bržu isporuku. Za velike flote trgovačkih brodova te se uštede brzo zbrajaju. Komercijalni brodovi i kruzeri već provode ljetne probne tranzite kako bi mapirali rizike, potrebnu opremu i sezonske prozore plovidbe. Osiguravatelji pomno prate ta putovanja, jer nestabilni arktički uvjeti održavaju puno veće profile rizika nego tradicionalni pomorski koridori.
Inuitske zajednice tisućama se godina oslanjaju na arktičke vode radi putovanja, lova i očuvanja svoje kulture. Sve veći pomorski promet ugrožava divlje životinje o kojima one ovise, i to uslijed pojačane buke i onečišćenja. Stoga čelnici sa sjevera zahtijevaju izravan utjecaj na razvoj i propise, nudeći pritom neprocjenjivo tradicionalno znanje za poboljšanje sigurnosti plovidbe. Kanadskom Arktiku trenutačno nedostaju mnogi osnovni sadržaji potrebni za prometne pomorske pravce, uključujući luke za prihvat brodova velikog gaza, stanice za opskrbu gorivom te pouzdan sustav traganja i spašavanja. Izgradnja te infrastrukture zahtijevat će znatna ulaganja i godine planiranja prije nego što taj prolaz bude mogao prihvatiti intenzivan komercijalni promet.
Porast prometa na Arktiku dovodi strana plovila u blizinu kanadskog teritorija, stvarajući nove obrambene izazove. Kanada je pojačala vojne ophodnje i nadzor kako raste interes za to područje. Istovremeno, Rusija i Kina nastavljaju jačati svoj strateški fokus na arktičke pomorske koridore i prirodne resurse.
Problemi s kojima se suočava Panamski kanal i otvaranje Sjeverozapadnog prolaza označavaju pravu prekretnicu za globalni pomorski promet. Kanada sada ima utjecaj na rutu koja bi mogla preoblikovati trgovinu u desetljećima koja dolaze. Način na koji će iskoristiti tu priliku utjecat će na gospodarstva i zajednice daleko izvan njezinih granica, piše MSN.
