Premda je do prije koju godinu za većinu predstavljala nejasan pojam koji je lakše bilo svrstati u znanstvenu fantastiku, umjetna inteligencija već danas ima veliki utjecaj na naše živote, a ubuduće će biti još i veći. O njezinoj primjeni u Hrvatskoj danas i u budućnosti govori vrhunski stručnjak i voditelj Centra za umjetnu inteligenciju, akademik prof. dr. sc. Sven Lončarić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.
S jedne strane su oni koji su oduševljeno prihvatili umjetnu inteligenciju, s druge oni koji tvrde da je to put u propast, vladavinu robota i smak svijeta?
– Umjetna inteligencija je nova tehnologija koja donosi promjene u mnogim područjima ljudskog djelovanja, slično kako je to bilo i s prethodnim tehnološkim revolucijama. Stvarnost je da razvoj znanosti i primjenu novih tehnologija nije moguće zaustaviti te da one postupno ulaze u sve sektore u kojima mogu donijeti benefite kao što su npr. povećanje produktivnosti rada i poboljšanje kvalitete i točnosti raznih usluga za krajnje korisnike. Kao i svaka nova tehnologija, umjetna inteligencija donosi i određene rizike kao što je mogućnost zlouporabe. Izazov pred društvom je da za tu novu tehnologiju, paralelno razvoju, donosi i pripadnu pravnu regulativu koja treba sprečavati i sankcionirati zlouporabe te tehnologije, uključujući i zaštitu privatnosti.
Hrvatska nije toliko industrijalizirana zemlja, no utjecaj UI sigurno se već počinje nazirati.
– Umjetna inteligencija se već koristi u mnogim sektorima, u većoj ili u manjoj mjeri. Primjeri uključuju banke i mobilne operatere, koriste AI asistente za podršku korisnicima, filtriranje tzv. spam poruka u elektroničkoj pošti, individualiziranu ponudu sadržaja na društvenim mrežama, detekciju sumnjivih transakcija u kartičnom poslovanju, procjenu rizika kod odobravanja kredita, prepoznavanje lica na mobilnim uređajima, detekciju neželjenih događaja kao što su prometni zastoji, vožnju u pogrešnom smjeru ili sudare. Korištenje umjetne inteligencije moguće je u svim situacijama u kojima imamo mnogo podataka koje treba analizirati radi donošenja odluka.
U kojim sektorima u Hrvatskoj umjetna inteligencija može djelovati kao prijetnja postojećim radnim mjestima, a u kojima rješenje za nedostatak radnika?
– I prilikom prethodnih tehnoloških revolucija, nove tehnologije donosile su povećanje produktivnosti rada tako da je dolazilo do smanjivanja potrebe za određenim radnim mjestima. No istovremeno su nove tehnologije stvarale potrebu za otvaranjem novih radnih mjesta za poslove koji dotad nisu postojali, ali su se pojavili uvođenjem novih tehnologija. Umjetna inteligencija može povećati produktivnost (pa stoga i smanjiti broj potrebnih radnih mjesta) u administrativnim i uredskim poslovima (npr. računovodstvo, prevođenje, osnovna pravna analiza, podrška korisnicima, prevoditeljske usluge). Realno je za očekivati da će isti broj ljudi raditi druge poslove. Hoće li nezaposlenost pasti ili rasti, ovisi o brzini prekvalifikacije radne snage.
Koliko UI može učiniti za ubrzavanje spore birokracije?
– Potencijal za primjenu UI u javnoj upravi je velik, ali brzina promjene u javnoj upravi obično zaostaje za tehnologijom – to je pitanje organizacije i politike, ne tehničke izvedivosti. Poslovi koje bi UI najlakše mogao preuzeti prvo su automatsko popunjavanje i provjera formulara, pametni asistenti za informacije o postupcima (rokovi, potrebni dokumenti), pretraživanje i sažimanje propisa, prepoznavanje dokumenata i automatska obrada zahtjeva (npr. u sustavu e-Građani) te predviđanje opterećenja šaltera. Realno očekivanje je da će umjetna inteligencija unaprijediti pojedinačne usluge u sljedeće 2-3 godine, no sustavna transformacija cijele uprave ići će znatno sporije jer zahtijeva promjenu procesa, ne samo dodavanje alata.
Nije tajna da je naše gospodarstvo praktički ovisno o turizmu. Koriste li, prema vašim saznanjima, neke tvrtke u turizmu možda već sad UI?
– Umjetna inteligencija je već sad prisutna u velikim sustavima za rezervaciju smještaja kao što su Booking ili Airbnb, koji agencijama i iznajmljivačima nude alate za automatsko podešavanje cijena prema potražnji. Digitalizacija i umjetna inteligencija olakšavaju turističkim kompanijama upravljanje rezervacijama, predviđanje potražnje i vođenje posjetitelja kroz odredišta, a pametni asistenti analitiku za planiranje kapaciteta i dinamičko određivanje cijena. Prostor za daljnje primjene UI u turizmu uključuje personalizaciju ponude gostima, optimizaciju popunjenosti izvan glavne sezone (za što se turistička strategija sve više zalaže), predviđanje gužvi na plažama i cestama te automatizirano upravljanje energijom u smještajnim objektima.
Kako kao sveučilišni profesor gledate na činjenicu da studenti već masovno koriste alate poput ChatGPT-ja za učenje i pisanje radova?
– Kao i u mnogim drugim područjima, umjetna inteligencija ima brojne primjene u obrazovanju. Znanje koje stječemo korištenjem UI jednako je vrijedno kao znanje stečeno na druge načine. Prednost UI u edukaciji je da pametni asistenti omogućuju svakom studentu vlastitog učitelja koji može prilagoditi proces poučavanja određenom studentu, kreirati provjere znanja i posebno pojasniti koncepte s kojima student ima teškoća. UI omogućuje dinamički proces učenja u kojem student može određene činjenice diskutirati s pametnim asistentom u cilju boljeg razumijevanja gradiva. Danas brojna svjetska sveučilišta u okviru svojih studijskih programa nude pametne asistente koji pomažu studentima svladati gradivo određenog kolegija.
Centar za umjetnu inteligenciju FER-a stvara vrhunske stručnjake, ali koliko njih ostaje ovdje, a koliko završava vani?
– Centar za umjetnu inteligenciju FER-a provodi brojne istraživačke i razvojne projekte financirane iz javnih i privatnih nacionalnih, EU i drugih sredstava. Doktorandi koji rade na tim projektima završavaju svoje doktorate radeći na izazovnim istraživačkim problemima i projektima te po završetku doktorata odlaze u gospodarstvo ili nastavljaju karijeru u akademskim institucijama. Većina doktoranada koji završe doktorske studije na FER-u nastavlja raditi u hrvatskim poduzećima, u kojima vode istraživačke timove. Uz usmjeravanje EU i nacionalnih programa za potporu inovativnih poduzeća, država treba uvoditi poticajne mjere (npr. porezne i druge) koje će omogućiti inovativnim poduzećima koja primjenjuju umjetnu inteligenciju da uspješno rastu i razvijaju u Hrvatskoj naša domaća rješenja.
UI već sad zahtijeva silne resurse. Znamo za tvrdnju da dodatne riječi poput “molim te, reci mi” u komunikaciji s UI navodno proždiru goleme količine energije…
– Kao i kod svih pitanja, tu postoje razne politike na koje dodatno utječe i geopolitička situacija koja mijenja okolnosti opskrbe energentima u cijelom svijetu. Vezano za pristojnost u upitima, riječi “molim te” predstavljaju malu dodatnu informaciju (2-3 tokena) koja neznatno povećava količinu potrošene energije, tako da se korisnici ne trebaju ustručavati od korištenja tih riječi. Najveća količina energije troši se prilikom učenja (treniranja) velikih jezičnih modela koje može trajati mjesecima i trošiti gigavat-sate električne energije. Drugi važan problem je hlađenje računalnih sustava za koje se koristi velika količina vode. Korištenje obnovljivih izvora energije kao što su solarna energija i vjetar može smanjiti utjecaj na okoliš. Mnoge svjetske kompanije ulažu u male modularne nuklearne reaktore za proizvodnju električne energije kako bi osigurali stabilnu energiju bez emisije stakleničkih plinova.
Najavljivana gradnja podatkovnog centra u Topuskom podigla je mnogo prašine, između ostaloga, i zbog energije koja bi bila potrebna za njezino funkcioniranje, ali i zbog toga što je također odmah izazvala polarizaciju. Treba li Hrvatskoj takav centar ili ne i pod kojim uvjetima?
– Vjerujem da takav centar može biti koristan Hrvatskoj, ali samo ako bi bio energetski samoodrživ, ako bi bile jasno definirane sve mjere za zaštitu od negativnog utjecaja na okoliš (npr. hlađenje centra) i ako bi bili jasno definirani svi financijski aspekti uključujući utjecaj na lokalnu i širu zajednicu (npr. radna mjesta, porezni prihodi za lokalnu zajednicu, utjecaj na cijenu energije). Hrvatska treba podatkovne centre najnovije generacije koji su nužni za razvoj modernoga gospodarstva i umjetne inteligencije. Osnivanje takvog centra sigurno bi otvorilo i mnoga nova radna mjesta.
