U Njemačkoj je proveden eksperiment s asfaltom koji sadrži ljuske indijskih oraščića. Cesta je potrajala samo godinu dana te je nedavno proglašena neuspjehom, piše njemački medij NDR. Prošle godine, u svibnju, ulica Georg-Wilhelm u njemačkom gradu Hamburgu asfaltirana je novom vrstom ekološkog asfalta. Taj asfalt sadržavao je bio-vezivo u obliku praha od ljuski indijskih oraščića, koji se otapa u tekućini kako bi se dobio materijal sposoban zamijeniti klasični bitumen.
Tehnički naziv ovog spoja je CNSL, što je kratica za tekućinu iz ljuski indijskih oraščića (engl. Cashew Nut Shell Liquid). Ova tekućina sadrži fenolne spojeve s dugim ugljikovodičnim lancima, zbog čega je pogodna kao zamjena za bitumen, jer oponaša neka njegova svojstva. Asfalt mora biti otporan i zimi, pri -20 °C, kada preko njega prelaze kamioni, ali i ljeti, kada se u nekim regijama zagrije na 55–60 °C. Habajući sloj trebao je trajati 15–20 godina, a donji, nosivi slojevi 30–60 godina. Asfaltna cesta u Hamburgu, međutim, izdržala je tek nešto više od godinu dana, a da pritom nije bila izložena ni mrazevima od -20 °C ni vrućinama od 50–60 °C. U asfaltnom sloju pojavile su se pukotine i on se počeo raspadati. Zbog toga su nadležne službe odlučile ukloniti cijeli sloj asfalta i dionicu ulice ponovno asfaltirati uobičajenim asfaltom na bazi bitumena. Eksperiment je proglašen neuspjelim, a daljnja primjena asfalta s ljuskama indijskih oraščića u Hamburgu je zabranjena. Financijski gubici procjenjuju se na najmanje 50.000 eura, a lokalni vijećnici u Hamburgu podnijeli su interpelaciju 23-2119, zahtijevajući od lokalne uprave istragu i tehnička objašnjenja za ovaj neuspjeh, uz napomenu da se ovakvi rizični eksperimenti ne smiju provoditi novcem poreznih obveznika. Proizvođači asfalta prošle godine su tvrdili da će vijek trajanja ekološkog asfalta biti ne samo jednak, nego i dulji od vijeka trajanja običnog asfalta. U stvarnosti se, međutim, pokazalo da je taj vijek trajanja bio iznimno kratak.
Ovaj slučaj pokazuje da eksperimenti te vrste mogu biti skupi sve dok se ne provede temeljito istraživanje njihove trajnosti u stvarnim uvjetima. Na kraju će ekološko rješenje biti skupo i neekološko.
