Od prosinca Europska unija planira ograničiti uvoz hibridnih automobila iz Kine, nakon snažnog rasta isporuka. U trećem tromjesečju dogodio se značajan pomak na automobilskom tržištu: kineski proizvođači isporučili su u Europu znatno više hibridnih vozila nego godinu ranije. Analitičari financijske tvrtke Bernstein smatraju da je riječ o ubrzavanju isporuka prije uvođenja ograničenja Europske unije na uvoz tih automobila. Planovi o ograničavanju uvoza kineskih hibrida prvi su put javno predstavljeni početkom listopada, a Bruxelles i Peking u međuvremenu su postigli načelni politički dogovor.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen iznijela je ključne podatke u govoru pred Europskim parlamentom. Prema sporazumu postignutom 9. listopada, u prvoj godini u Europsku uniju smjelo bi ući najviše 350.000 hibridnih automobila iz Kine. Prema dosad dostupnim informacijama, kvota bi ostala na snazi četiri godine, uz godišnje povećanje od šest posto.
Von der Leyen očekuje da će kineski izvoz pasti za približno 45 posto. Međutim, nije jasno na koju se početnu vrijednost pritom pozivala. Navela je samo vrijednost izvoza, koja se u 12 mjeseci utrostručila, s 2,5 na 7,5 milijardi dolara.
Usporedi li se kvota s približno 800.000 kineskih hibrida za koje procjene EU-a pokazuju da bi mogli ući na europsko tržište tijekom 2026., izračunati pad bio bi znatno veći. Kinesko Ministarstvo trgovine, s druge strane, polazi od 302.000 hibrida isporučenih u EU tijekom 2025. Prema toj, prilično nerealnoj pretpostavci, kvota bi zapravo bila postavljena na znatno višoj razini. Peking također inzistira na tome da kineska kvota ne smije biti manja od kvota za vozila iz drugih zemalja te je izričito zadržao pravo pokretanja postupka pred Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO).
Ograničenje još nije službeno usvojeno. Europska komisija 30. listopada pokrenula je zaštitnu istragu, a privremene mjere planirane su za početak prosinca. Prema podacima Bruxellesa, uvoz putničkih hibridnih automobila obuhvaćenih istragom, iz svih zemalja podrijetla, porastao je za 49 posto: s 957.965 vozila u 2023. na 1.423.691 vozilo u razdoblju od srpnja 2025. do lipnja 2026. Rast je dijelom potaknut brzim širenjem proizvodnje u trećim zemljama, ali i trgovinskim preprekama na drugim tržištima, zbog kojih je Europa postala privlačnije odredište za prodaju.
Razlog zbog kojeg EU ne uvodi carine na hibride jest činjenica da bi za takvu mjeru morala pružiti odgovarajuće opravdanje. Europska unija već je u ljeto 2024. odobrila carine na električne automobile iz Kine, no plug-in hibridi dosad su bili izuzeti. Kompenzacijske carine na kineske baterijske električne automobile, koje su na snazi od listopada 2024. i ovise o proizvođaču te dosežu najviše 35,3 posto, proizašle su iz postupka protiv subvencioniranja koji se odnosi isključivo na baterijska električna vozila. Hibridi nisu bili obuhvaćeni tim postupkom pa su posljedično povećali svoj tržišni udio. Za uvođenje zaštitne mjere, poput planiranih kvota, nije potrebno dokazivati postojanje subvencija. Dovoljno je utvrditi nagli rast uvoza i prijetnju ozbiljne štete domaćoj industriji kako bi se opravdalo ograničavanje uvoznih količina.
Mjera se odnosi na nove osobne automobile s najviše devet sjedala koji kombiniraju motor s unutarnjim izgaranjem i najmanje jedan elektromotor, neovisno o tome mogu li se puniti priključivanjem na električnu mrežu. To znači da obuhvaća plug-in hibride, ali i klasične hibride. Hoće li se ograničenje odnositi i na blage hibride (mild hybrid) s malim starter-generatorom, ovisit će o konačnoj tehničkoj i carinskoj klasifikaciji.
Prema dosadašnjim informacijama, presudno će biti mjesto proizvodnje automobila, a ne marka koja ga proizvodi. To znači da bi se u kvotu mogli uračunavati i hibridni modeli europskih proizvođača proizvedeni u Kini. S druge strane, kineske marke koje automobile proizvode unutar Europske unije ne bi bile obuhvaćene ograničenjem. Od toga bi koristi mogli imati BYD, koji ima tvornicu u Mađarskoj, te SAIC/MG i Geely, koji planiraju proizvodne pogone u Španjolskoj. Europska unija još nije objavila kako namjerava tretirati druge velike zemlje dobavljače, poput Japana, Velike Britanije ili Sjedinjenih Američkih Država. Turska u međuvremenu inzistira na primjeni carinske unije s EU-om u ovom slučaju.
Kineski proizvođači automobila još pregovaraju s vlastima u Pekingu o tome tko će upravljati kvotama i kako će se one raspodijeliti među proizvođačima i uvoznicima. Očekuje se da će pregovori razjasniti i što će se dogoditi s vozilima čiji bi uvoz premašio dopuštenu kvotu. Nekoliko pokazatelja podupire tezu da su kineski proizvođači ubrzali isporuke kako bi preduhitrili europska ograničenja. Bernstein procjenjuje da je Kina u trećem tromjesečju izvezla 2,73 milijuna osobnih automobila na sva svjetska tržišta, što je 72 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Izvoz plug-in hibrida porastao je za 172 posto, a baterijskih električnih automobila za 135 posto.
Podaci kineske carinske uprave pokazuju da je u rujnu u Europsku uniju izvezeno nešto manje od 100.000 hibrida, što je 204,2 posto više nego godinu ranije i 18,9 posto više nego u kolovozu. Ukupan izvoz osobnih automobila u EU porastao je sporije, za 142,7 posto. Od siječnja do rujna u Europu je stiglo približno 670.000 kineskih hibrida, gotovo dvostruko više od 356.000 vozila isporučenih tijekom cijele 2025. godine.
Ipak, dio rasta mogao bi se objasniti i predstavljanjem novih modela, širenjem proizvodnih kapaciteta te općenito snažnijim izvoznim zamahom kineske automobilske industrije. Analitičari nemaju pristup detaljnim planovima isporuka proizvođača niti podacima o zalihama vozila u europskim lukama i prodajnim salonima, pa ne mogu sa sigurnošću utvrditi koliki je dio rasta posljedica strateškog gomilanja isporuka.
U svakom slučaju, automobilima je potrebno određeno vrijeme da od isporuke stignu do registracije i kupaca. Prema podacima istraživačke kuće Dataforce, BYD Seal U bio je najprodavaniji plug-in hibrid u Europi prema broju novih registracija od siječnja do rujna, s ukupno 74.109 primjeraka.
Kineske marke zabilježile su ukupno 411.479 registracija klasičnih i plug-in hibrida, što predstavlja rast od 191 posto. Od toga su 232.563 vozila bila plug-in hibridi, uz rast od 218 posto. Ove podatke nije moguće izravno uspoređivati s kineskim carinskim statistikama. Carinski podaci prate prelazak državne granice i zemlju podrijetla vozila. Automobil europske marke proizveden u Kini u tim se statistikama evidentira kao kineski uvoz, dok se BYD proizveden u Mađarskoj pojavljuje u europskim registracijskim statistikama, ali ne i kao uvoz iz Kine. Zbog toga bi najavljena pravna odluka Europske komisije, koja se očekuje u prosincu, mogla biti prvi pravi pokazatelj stvarnog učinka novih kvota na kineske proizvođače i europsko tržište hibridnih automobila, piše Heise.de.
