Onečišćenje zraka globalni je problem, a Svjetska zdravstvena organizacija ističe da je od posljedica vanjskog onečišćenja u 2016. godini, u svijetu umrlo 4,2 milijuna ljudi. Dušikovi oksidi značajni su krivci za to, a izvor su im procesi izgaranja i iz motornih vozila, odnosno dominantno dizelskih motra.
U naravi, najštetniji onečišćivači po zdravlje su sitne lebdeće čestice (PM10 i PM2.5) u čijem su kemijskom sastavu nitrati, organski spojevi, sulfati, metali, soli i čestice vode. Potječu iz prometa, rafinerija, izgaranja biomase i dr., a kako su malenog promjera neometano prolaze dišnim sustavom i štetno se talože u organima. Izloženost dušikovim oksidima povećava i rizik od KOPB-a, respiratornih infekcija, egzacerbacije astme, a utječe i na plućnu funkciju.
Doc. dr. sc. Boro Nogalo ravnatelj Dječje bolnice Srebrnjak za liječenje bolesti dišnog sustava djece i adolescenata kaže:
– Djeca su najosjetljivija jer im se anatomski, metabolički i fiziološki procesi razlikuju od odraslih. Ekspozicija pojedinim štetnim tvarima moguća je već u maternici, a poznata je povezanost izloženosti zagađenom zraku trudnica i posljedično, malene rodne mase djeteta kao i prijevremenog poroda.
Djeca imaju veću frekvenciju disanja, pa tako i udio izmjenjenoga zraka po kilogramu tjelesne težine, zbog čega su više izložena štetnim česticama iz zraka. Sitne lebdeće čestice (PM), oksidi dušika i sumpora, ozon te ugljikov monoksid zagađivači su s najvećim utjecajem na zdravlje ljudi. Zabrinjava i svakodnevno povećani broj bolesti (in)direktno povezanih onečišćenim zrakom poput akutne infekcije donjeg dišnog sustava, astme, upale srednjeg uha, karcinoma, KOPB-a, kardiovaskularnih i drugih oboljenja.
Zbog svega toga liječnici već nekoliko desetljeća bilježe porast alergijskih bolesti odnosno astme, a u Hrvatskoj do osam posto djece od 14 godina od nje i boluje. Prati astma i prijelaz ruralnog stanovništva u gradove gdje onečišćeni okoliš prijeti pojavi te dijagnoze već u dječjoj dobi.
Kako se u ruralnim dijelovima Hrvatske nemalo grije na drva, štetnost dima odnosno spojeva iz njega također je dokazana. Smatra se kako je i incidencija pušača (nikotin ima preko 70 kancerogenih spojeva) veća u ruralnim područjima. Više je studija dokazalo i uzročno-posljedičnu vezu udisanja onečišćenog zraka i smanjenja plućne funkcije u djece. Oni su zbog intrauterino prisutnog štetnog djelovanja onečišćenja, veće frekvencije disanja i izmijenjenoga zraka po kilogramu tjelesne težine u odnosu na odrasle, te dužeg boravku na zraku (u igri) te ubrzanog rasta i razvoja, i najosjetljiviji.
Veću incidenciju akutne upale srednjeg uha, bronhitisa i astme liječnici primjećuju kod djece izložene duhanskom dimu (pasivno pušenje), a rezime je svega kaže dr. Nogalo da nam valja (po)razmisliti kako i koliko svakodnevno onečišćujemo okoliš, odnosno što ostavljamo budućim generacijama u nasljeđe.
