Ono u čemu se mnogi slažu jest da se u kontekstu prometne sigurnosti puno veća pozornost, osim prevencije i represije, mora dati i infrastrukturi. A ono što ne košta puno, a dokazano pridonosi sigurnosti cestovnog prometa su – kružni tokovi. Kružna raskrižja u zadnjih su nekoliko godina sve popularnija i u hrvatskim gradovima. Nažalost, još ne postoje istraživanja o konkretnim učincima pojedinih kružnih tokova na sigurnost prometa u Hrvatskoj.
– U Hrvatskoj su detaljnija istraživanja vezana za kružne tokove tek u začecima, a zbog neujednačene, odnosno nejedinstvene baze podataka prometnih nesreća MUP-a i osiguravajućih kuća ne može se točno definirati broj ni postotak smanjenja ili povećanja prometnih nesreća na raskrižjima nakon rekonstrukcije u kružna raskrižja – navodi doc. dr. sc. Hrvoje Pilko sa Zavoda za cestovni promet na Fakultetu prometnih znanosti.
Ipak, iskustva iz drugih država daju jasnu sliku o kakvim je prednostima riječ. Kako doznajemo od našeg sugovornika, kružna raskrižja, primjerice, u Nizozemskoj smanjuju broj prometnih nesreća za 50%, a broj ozlijeđenih u tim nesrećama za čak 70%.
– Na novim kružnim raskrižjima smanjen je broj ozlijeđenih u vozilima za 95%, pješaka za 89%, ali je još najniži stupanj smanjenja ozlijeđenih biciklista, svega 30%. U Njemačkoj su se, pak, prometne nesreće smanjile za 40%, te za 84% na raskrižjima izvan urbanih sredina nakon rekonstrukcije klasičnih raskrižja u kružna raskrižja – kaže Pilko. Dodaje kako su u Belgiji kružni tokovi smanjili ukupan broj prometnih nesreća za 39%, teže ozlijeđenih za 17% i slabije ozlijeđenih za 38% te su učinkovitiji na raskrižjima s većim brzinama na glavnim i sporednim prometnicama.
Veliki pad broja nesreća
– U gradu Växjö u Švedskoj rezultati istraživanja pokazali su da su se nakon rekonstrukcije znatno smanjile brzine vožnje u području raskrižja, a time i broj i posljedice prometnih nesreća. Na 12 kružnih raskrižja ukupan broj prometnih nesreća smanjio se za 44%, nesreće u kojima su sudjelovali pješaci i biciklisti od 60 do 80%, dok su se za 12% povećale nesreće u kojima su sudjelovala motorna vozila – navodi Pilko.
Međutim, dodaje HAK-ov sugovornik, zbog oblikovnih elemenata na jednom kružnom toku broj prometnih nesreća povećao se za čak 200%.
– Nadalje, ponašanje vozača znatno se promijenilo, odnosno zabilježeno je povećanje od 90% u davanju prednosti pješacima ili biciklistima prilikom prijelaza preko zebre, te su svi korisnici vrlo zadovoljni izvedbom kružnih raskrižja. Također, vrijeme putovanja kružnim raskrižjima znatno se smanjilo u odnosu na semaforizirana raskrižja, i to za motorna vozila u prosjeku na 11 sekundi, za pješake 12,5 sekundi i bicikliste 3,4 sekunde – kaže Pilko. Pojedina istraživanja i iskustva, dodaje, pokazuju da se u prve dvije godine nakon rekonstrukcije klasičnog u kružno raskrižje može očekivati veći broj prometnih nesreća što je uglavnom rezultat prilagodbe lokalnog stanovništva na promijenjenu prometnu situaciju. Ono što je novi moment u cijeloj priči oko kružnih tokova jest da se sad u drugim državama zapravo posebno zabranjuje gradnja velikih dvotračnih i trotračnih kružnih raskrižja, i to zbog mnogo nesreća uzrokovanih preplitanjem vozila.
– Takva postojeća raskrižja rekonstruiraju se u turbokružna raskrižja ili se, ovisno o prometnoj situaciji, postavlja svjetlosna signalizacija. Turbokružna raskrižja kao novi oblik kružnih raskrižja izvode se s ciljem povećanja prometne sigurnosti na velikim višetračnim kružnim raskrižjima ili na lokacijama gdje klasično jednotračno kružno raskrižje zbog većeg broja lijevih skretača ne zadovoljava s aspekta prometne sigurnosti i funkcionalne učinkovitosti – navodi Pilko.
Turbokružna raskrižja – novi hit!
No o kakvim je raskrižjima zapravo riječ?
– Spiralno ili turbokružno raskrižje (na glavnoj slici op.a.) posebna je vrsta višetračnoga raskrižja gdje su neki usmjereni tokovi međusobno fizički odijeljeni. Ideja je za takva rješenja nastala u Nizozemskoj iz potrebe da se za slučajeve preopterećenih višetračnih kružnih raskrižja smanji broj konflikata na mjestima preplitanja na kružnom kolniku i križanja. Rješenja sa spiralnim tokom kolničke plohe imaju određene prednosti. Kako je na većem dijelu kružnoga kolnika onemogućeno preplitanje, pridonose sigurnosti motoriziranoga prometa. Problematično je što uobičajena rješenja sadržavaju, uz šest mjesta preplitanja i četiri uplitanja-isplitanja, i četiri opasne točke presjecanja tokova – navodi Pilko.
Dodaje kako je prvo turbokružno raskrižje u Hrvatskoj izvedeno u Osijeku. Uz takvo turbokružno rakrižje, postoje i drugi novi oblici koji podižu prometnu sigurnost i funkcionalnu učinkovitost postojećih nesemaforiziranih, semaforiziranih i kružnih raskrižja.
– Da, postoji i montažno, odnosno, privremeno kružno raskrižje koje predstavlja privremenu izvedbu raskrižja s kružnim tokom prometa postavljenog unutar dimenzija postojećeg klasičnoga raskrižja u razini. Pri izvedbi montažnog kružnoga raskrižja ne predviđaju se veliki građevinski zahvati na postojećem raskrižju, poput zamjene kolnika, izmjene ili dogradnje razdjelnih otoka ili pješačkih nogostupa, koji znatno povećavaju novčana sredstva za rekonstrukciju. Cilj takvog raskrižja je podizanje prometno-sigurnosnog stanja, odnosno razine usluge raskrižja putem povećanja propusne moći i stupnja sigurnosti prometa – navodi Pilko.
Dodaje kako je velika prednost ovakvih rješenja to što za njihovu izvedbu nije potrebna građevinska dozvola. Jedno od prvih takvih montažnih kružnih raskrižja u Hrvatskoj izvedeno je na lokaciji trokrakoga raskrižja u razini Opatija – Kuk. Također, u Zagrebu su 2017. godine izvedena takva rješenja u Ulici Resnik I. i na Jankomiru, dok je još 2016. godine takvo montažno kružno raskrižje izvedeno na raskrižju Horvaćanske i Vončinine.
Prema idejnom projektu, na glavnom zagrebačkom rotoru, onom u Remetincu, planiraju se postaviti semafori i mnogi prometni stručnjaci takvu su ideju dočekali na nož smatrajući da takvo rješenje nema nikakvog smisla. No s njima se naš sugovornik baš i ne slaže.
– Ako organizacija rada semafora, poput ciklusa, faza, zaštitnih međuvremena, te prometna signalizacija i oprema na privozima budu izvedeni u skladu s pozitivnim primjerima i prema zakonitosti struke, te ako rad semafora bude u koordinaciji s prvim susjednim i drugim utjecajnim semaforiziranim raskrižjima, pozdravljam inicijativu. Također, zbog prometnog opterećenja, odnosno od 100.000 do 150.000 vozila koja dnevno prolaze tim rotorom, pravilno isprojektirana, isplanirana i iskoordinirana semaforizacija kružnog raskrižja predstavlja optimalno rješenje, odnosno prometno je opravdana sukladno idejnom rješenju cijelog raskrižja. Prema tome, potrebna je koordinacija s raskrižjima: Savski most – Selska cesta, Selska cesta – Horvaćanska cesta, Selska – Zagrebačka avenija, Savska – Prisavlje, Remetinečka cesta – Ulica Ive. Robića, Remetinečka cesta – Karlovačka cesta – Ulica dr. L. Naletilića, te Avenija Dubrovnik – Ulica Travno – Froudeova ulica – Avenue Mall – kaže Hrvoje Pilko.
Sigurnija su, smanjuju vrijeme putovanja, čekanja, ali i štetne plinove
Ako se kružna raskrižja uspoređuju s klasičnim semaforiziranim i nesemaforiziranim raskrižjima u razini izvedenim u urbanim sredinama, može se zaključiti da kružna raskrižja, ako su pravilno oblikovana i projektirana, znatno pridonose poboljšanju prometne sigurnosti i funkcionalne učinkovitosti, odnosno razini usluge raskrižja, navodi Hrvoje Pilko. Prilikom eksploatacije smanjuju ukupno vrijeme putovanja, vrijeme čekanja vozila na raskrižju, duljinu putovanja vozila i potrošnju goriva te smanjuju štetne utjecaje na okoliš putem smanjenja ispušnih plinova motornih vozila, govori Pilko. Ipak, dodaje Pilko, u kružnim raskrižjima moguće su pojedine vrste prometnih nesreća kojih nema u klasičnim raskrižjima te su i njihove posljedice znatno drugačije. Prije svega su manje te u pravilu bez smrtno stradalih i teško tjelesno ozlijeđenih. Uzrok tomu su manje brzine vožnje koje omogućuju vozačima više vremena da reagiraju na potencijalne konflikte i to što u kružnim raskrižjima nema sudara pod pravim kutom i frontalnih sudara, pri kojima su posljedice prometnih nesreća najteže. U većini slučajeva u kružnim raskrižjima su sudari među vozilima bočni, pod oštrim kutom ili stražnji, zbog naleta vozila.
