Znate li gdje je koncentrirano 85 posto električnih automobila u Europi? U Belgiji, Nizozemskoj, Austriji, Švicarskoj i Norveškoj. Ta statistička činjenica isključuje zemlje poput Češke, Bugarske, Hrvatske, ali i Francuske, Italije te Španjolske. Zbog čega? Budimo iskreni, naš standard ne omogućuje nam da kupimo električno vozilo jer čak i mali gradski automobil, odlični Renault Zoe, u cjeniku počinje s 251.900 kuna. Hoćete li struju umjesto benzina to ćete i platiti, a kao malom kupcu malo će vam pomoći buduće državne subvencije. Pitanje je, međutim, koliko će se dugo europske vlade htjeti odricati prihoda od poreza na automobile?! Svaka buduća recesija mogla bi iskorijeniti te poticaje za kupnju električnih automobila. Istvoremeno, dobro opremljeni Renault Clio s benzinskim motorom možete nabaviti za 110.000 kuna.
Europska unija donijela je stroga pravila o smanjenju emisija stakleničkog plina CO2 do 2030. godine. Do 2021. emisije svih automobila u proizvodnom programu pojedine marke moraju pasti s današnjih (prosječnih) 118 g/km na 95 g/km CO2 (prosječna potrošnja automobila 4,1 litru benzina ili 3,6 litre dizela na 100 km), a devet godina kasnije još dodatnih 37,5 posto. To znači ogromne investicije u razvoj električnih vozila, odnosno sve veći broj tih automobila na cestama. Istovremeno, rast će i broj modela u ponudi pojedinog proizvođača. Disperziranje na više modela dovest će do manjh profita pa je moguće očekivati i rast cijena benzinaca i dizelaša. Uglavnom, ključno je pitanje europskim birokratima: a što će prosječni Europljanin voziti? Onaj koji nema prihode na razini norveških. Ekološki razlozi su legitimni i opravdani, ali postoji i socijalna komponenta koja nije zanemariva i o njoj će trebati voditi brigu. Tu je i sigurnost, starenje voznog parka nosi i te izazove. Na kraju, ostaju i strateški problemi. Industrija električnih vozila počiva na materijalima poput kobalta čija cijena može varirati, a radikalni rast dovest će do povećanja cijene tih automobila. U mnogim državama struja se proizvodi u termoelektranama na ugljen pa se ne može govoriti o čistoj energiji. Niti jedna odluka nije lagana, a samo će budućnost pokazati koliko je dobra ova posljednja.