Nije istina da ne čitamo: Posudbe u knjižnicama rastu deset posto!

Učestalo se zdvaja nad tim da hrvatski građani ne čitaju knjige, no ako pitate knjižničare, reći će vam da čitaju, ali ih ne kupuju. Podaci GfK o istraživanju tržišta knjiga kažu da je prošle godine barem jednu knjigu pročitalo 53 posto stanovništva, a ove 56 posto. Najviše se čita u Primorju i Zagrebu, više čitaju žene, a oni koji čitaju, u prosjeku pročitaju četiri knjige godišnje.
– Posudba knjiga se u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu u ovoj godini povećala desetak posto u odnosu na prošlu. Dakle, knjige se čitaju, ali se baš ne kupuju. Ispod bora će se prije naći neki parfem, nego dobra knjiga. Štoviše, trend je pomalo obrnut, knjige se ne poklanjaju bližnjima, nego knjižnici. Naime, brojni stanovi u Splitu se preuređuju za iznajmljivanje i naslijeđene kućne biblioteke su postale suvišne. Tehnologije su također učinile svoje. Možemo reći da se zapravo jako puno čita, ali promijenio se medij i način čitanja – pojašnjava Katarina Krolo Žužul, voditeljica Informacijsko-posudbenog odjela za odrasle u Središnjoj knjižnici u Splitu.
Njezina kolegica, knjižničarska savjetnica Ivančica Đukec Kero u Knjižnicama grada Zagreba radi već 15 godina i svjedoči da broj članova iz godine u godinu raste. Primjerice, 2011. su imali 135.880 članova, a pošle godine 146.865. Najviše korisnika imaju između 26. i 65. godine, čak dvije trećine svih korisnika su žene, a najviše se trude oko poticanja čitanja među najmlađima, jer time se odgajaju i budući čitatelji, pa se tako u zagrebačke knjižnice mogu besplatno upisati sva djeca do navršene 15. godine. Ta dobra, nova mjera uvelike je privukla djecu u knjižnice. Što se tiče naslova koji se najviše čitaju, ako izuzmemo obavezne školske lektire, Ivančica Đukec Kero kaže da su najčitaniji skandinavski trileri, no ne zaostaju mnogo ni ljubavni te tzv. erotski romani:
– Uvijek su u narodnim knjižnicama aktualne razne ekranizacije ili pak čim neka knjiga osvoji nagradu, posudba joj je isto tako zagarantirana dulje vrijeme. Od publicistike je trenutno najtraženiji naslov Danski odgoj djece te standardno duhovna literatura i samopomoć. Najčitaniji naslovi u cijeloj 2018. su nam Moja borba Karla Ovea Knausgårda na prvom mjestu, zatim Genijalna prijateljica Elene Ferrante te još uvijek vrlo tražena Črna mati zemla Kristiana Novaka. Slično je i u Splitu; najviše se od strane beletristike čitaju kriminalistički romani i trileri skandinavskih autora; Joa Nesboa, Samuela Bjorka, Camille Lackberg, zatim nastavci slavne trilogije Millennium Stiega Larssona iz pera Davida Lagercrantza.
– Drago nam je da su se ove godine jako puno čitali domaći autori, osobito Marina Vujčić i Kristian Novak. Što se publicistike tiče, najviše se posuđuju knjige koje se bave temama iz popularne psihologije, odgoja djece, zdravlja. Tri najposuđivanija naslova u zadnjih mjesec dana su nam Razgovori s Bogom: jedan neobični dijalog Nealea Donalda Walscha, Genijalna prijateljica Elene Ferrante i Sluškinjina priča Margaret Atwood – kaže Katarina Krolo Žužul.