Meteoropatija je problem: Ako ste osjetljivi na promjene vremena, budite oprezni za upravljačem vozila!

Nema dana kada nismo obaviješteni o prometnim nesrećama koje su se dogodile zbog zaleđene kiše na cesti ili klizavice, posebice za proljetnih, jesenskih ili zimskih mjeseci. No, rijetko kada se izričito spominju meteoropati i njihova nespremnost da sjednu za volan jer mogu biti potencijalna opasnost u vožnji. Meteoropatija nije izmišljeno psihičko stanje, već se njome kao posljedicom reakcije na promjenu meteoroloških promjena bave psiholozi i psihijatri, ali i meteorolozi, kao i stručnjaci za sva ostala područja života na koju se ova pojava odražava. Kazati koju riječ o oprezu u vožnji za one koji pate od meteoropatije ne samo da nije suvišno već bi trebalo postati i sastavni dio obavještavanja javnosti i njezinog osvještavanja o ovom problemu radi sigurnosti u prometu na našim cestama.
Osim toga, sve češće smo svjedoci naglih promjena vremena odnosno naglih promjena meteoroloških parametara kao što su temperatura zraka, tlak zraka, vlažnost zraka, smjer i brzina vjetra… Stoga ne čudi da sve više ljudi reagira na te promjene, pa u svakodnevnom životu često možemo čuti : “Uh, boli me glava, to je sigurno zbog vremena….” ili “Bole me kosti, ide promjena vremena…”.
– Najčešći simptomi kod meteoropata su, prema stručnoj medicinskoj literaturi, ali i prema onom što čujemo u svakodnevnoj komunikaciji, promjena raspoloženja, umor, bezvoljnost, razdražljivost, poremećaj spavanja, glavobolja, vrtoglavica, reumatski bolovi, bolovi na području starih ozljeda, bolovi u mišićima i još mnogi drugi, rekla bih ozbiljniji simptomi, koji se javljaju kod osoba koje već imaju neku bolest, npr. srčani bolesnici ili ljudi koji boluju od bolesti bronha i pluća – kazala nam je to ing. meteorologije Dunja Plačko Vršnak iz Hidrometeorološkog zavoda.
Treba razlikovati zdrave osobe koje reagiraju na vremenske promjene od onih kod kojih se postojeće bolesti, npr. visoki krvni tlak, srčane i plućne bolesti, upalne i/ili degenerativne bolesti mišićno-koštano-zglobnog sustava pogoršavaju zbog promjene vremena.
– U Državnom hidrometeorološkom zavodu postoji Sektor za biometeorologiju koji se bavi utjecajem vremena na ljude, životinje i biljke. Izdaje se i biometeorološka prognoza koja se često prezentira u medijima s klasičnom prognozom vremena. Cilj biometeorološke prognoze je na vrijeme upozoriti osobe osjetljive na nepovoljne vremenske prilike kako bi na vrijeme spriječile ili ublažile nastanak zdravstvenih tegoba. Premda je biometeorologija novija znanost, spoznaja o utjecaju vremenskih prilika na zdravlje ljudi stara je oko 2500 godina (Hipokrat) – kazat će Plačko Vršnak.
Stoga, kad u vremenskoj prognozi čujemo izraz “ide južina” – što znači pritjecanje toplog zraka, toplijeg od onog koji se nalazi iznad promatranog područja, često vezanog i uz porast vlage te pad tlaka zraka, na Jadranu i uz jačanje jugoistočnog vjetra odnosno juga, mnogi od nas će reći da se moraju pripremiti na glavobolju, promjene raspoloženja, razdražljivost.
– Zanimljiva je činjenica iz prošlosti da su u Dubrovačkoj Republici imali pravilo pa se nikada nije vijećalo niti su se donosile važne odluke kad je puhalo jugo. Naime, oni su znali da “južina” utječe na ljude na način da možda nisu sposobni donositi razumne odluke, pa su radije pričekali da jugo prestane i tek onda ponovno zasjedali – govori nam Plačko Vršnak.
Kad je riječ o meteoropatima u vožnji, također valja istaknuti kako u nekim Mediteranskim zemljama, ako se nekom sudi zbog prometne nesreće, ako je puhalo jugo u vrijeme počinjenja prekršaja, to se uzima kao
olakotna okolnost za počinitelja jer se smatra da nije bio u mogućnosti posve razumno reagirati u nastaloj situaciji.
– Naravno, kod ljudi izuzetno osjetljivih na promjenu vremena, nije preporučljivo sjedanje za volan, upravo zbog moguće smanjene sposobnosti koncentracije, razmišljanja i koordinacije. Također kod meteoropata treba izbjegavati vožnju u situacijama kad je prisutan toplinski ili hladni val, razdolje od nekoliko dana s temperaturom daleko iznad ili ispod uobičajenih za doba godine – zaključila je ing. Dunja Plačko Vršnak.