Zanimljivi trendovi: Na europskom tržištu pada prodaja dizelskih vozila, a pada i cijena benzina

U Europi su trendovi jasni, osjetno pada prodaja dizelskih vozila. Od svih novih automobila prodanih prošle godine 32 posto su bili dizelaši, a 2017. godine prodano je 39 posto dizelaša.
Možemo se vratiti u prošlost i prisjetiti se da je sve počelo 2015. godine kad Volkswagen uhvaćen u namještanju emisije štetnih plinova. Od tada kreće anatemiziranje dizelskih vozila, spominju se njihove emisije štetnih duškovih oksida, a starije verzije tih motora zabranjuju mnogi europski gradovi. Sve su to uzroci pada prodaje dizelaša.
Kupcima automobila s benzinskim motorima na ruku ide i izjednačavanje cijena benzina i dizela. Prije bi, uglavnom, benzin bio zamjetno skuplji, a sad se situacija mijenja. Razlog je tehnološko-strateške prirode. Naime, pojačava se eksploatacija nafte na američkim poljima, a ta sirovna u rafinerijama daje više benzina. Zemlje OPEC-a smanjuju proizvodnju, a njihova nafta u rafinerijama daje veću količinu dizela. Isti tip nafte u reduciranim količinama izvoze i Venezuela, koja smanjuje proizvodnju zbog velike socio-političke krize, te Iran, koji je pod sankcijama. Dakle, razlog za jeftiniji benzin je i u proizvodnji određenih vrsta nafte.
Treći razlog za jeftiniji benzin je pojačana potražnja za novim gorivom za pogon trgovačkih brodova zbog oštrijih ekoloških normi. To novo gorivo je slično dizelu (tako se smanjuje količina dizela za automobile na tržištu), a u procesu njegova rafiniranja nastaje i mnogo više benzina. S jedne je strane više benzinaca pa biste očekivali višu cijenu tog goriva, ali, s druge, raste ponuda benzinskog goriva, a zbog toga pada i cijena.