Kako doznajemo od Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom 2018. godine utvrđeno je 145 prekršaja vožnje pod utjecajem droge ili lijekova. U odnosu na 2017. godinu, kad je utvrđeno 168 takvih prekršaja, riječ je o smanjenju od 13 posto. Što se, pak, tiče početka ove godine, do 7. siječnja utvrđena su dva prekršaja vožnje pod utjecajem droge ili lijekova.
Nažalost, uzroci prometnih nesreća nisu samo loše ceste, stara i neispravna vozila, neopreznost, nego i sve veći broj mladih koji ne samo da su neiskusni vozači, nego i uživaju različita opojna sredstva.
– U 2018. godini devet prometnih nesreća uzrokovano je vožnjom pod utjecajem droge ili lijekova, što je povećanje u odnosu na 2017. godinu u kojoj je osam prometnih nesreća uzrokovano vožnjom pod utjecajem droge ili lijekova – navode u MUP-u, ali i dodaju kako do 7. siječnja nije bilo prometnih nesreća uzrokovanih vožnjom pod utjecajem droge ili lijekova nije bilo.
Nažalost, na najzanimljivije pitanje nismo dobili odgovor, a to je o kojim se zapravo drogama najčešće radi.
– Evidencije ne vodimo na taj način, stoga nismo u mogućnosti odgovoriti – navode u MUP-u.
Mnogi smatraju da vožnja pod utjecajem droga ili lijekova nije jednako opasna kao vožnja pod utjecajem alkohola. E, tu bi se jako prevarili.
Naime, kako se doznaje od liječnika i psihologa, vozači pod utjecajem droge ili lijekova ne reagiraju u skladu s naučenim vještinama i imaju reakcije neprimjerene za određenu situaciju. Oni su nekritični prema svojem stanju, nemaju adekvatno kritičko prosuđivanje za uključivanje u promet, imaju lošije psihofizičke karakteristike zbog smanjene koncentracije, poremećeni su im koordinacija, vrijeme reagiranja i oprez, pogrešno procjenjuju udaljenost, imaju poremećenu percepciju vida i sluha, nemaju dobru orijentaciju u prostoru i vremenu, a sve to zajedno povećava rizik vožnje.
– Njihovo se nekritičko ponašanje u prometu najčešće očituje nepoštovanjem prometnih znakova i zabrana, prebrzom i agresivnom vožnjom, slabim procjenjivanjem novonastalih situacija te nepoštovanjem drugih sudionika u prometu, a sve to može rezultirati prometnom nesrećom – navodi u svojem radu dr. med. Ivana Biočina.
A kazne za vožnju pod utjecajem droga su sve osim male. A osim što su propisane za vozače, one se odnose čak i na – instruktore vožnje!
Kako doznajemo od MUP-a, ako se utvrdi da je vozač ili instruktor vožnje pod utjecajem droga ili lijekova, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5000 do 15.000 kuna ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana.
– Također, vozaču motornog vozila se u evidenciju upisuju tri negativna prekršajna boda ako je pravomoćnom odlukom o prekršaju proglašen krivim za predmetni prekršaj te mu se može izreći zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju do dvije godine – navode u MUP-u.
Ima vozača koji unatoč dobivenoj takvoj zabrani i dalje nastavljaju voziti uvjereni da ih policija neće opet zaustaviti, odnosno ‘uhvatiti’. Takvima treba reći kako im se taj potez definitivno ne isplati.
Naime, policija podsjeća takve i sve ostale vozače na odredbe članka 308. Kaznenog zakona, koji kaže da onaj tko upravlja motornim vozilom, iako je prema njemu primijenjena sigurnosna mjera ili zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, čini kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.
No kako se uopće može otkriti je li vozač pod utjecajem droga ili lijekova. Kod alkohola je stvar poprilično jednostavna, no u ovom slučaju baš i nije. Procedura je zanimljiva…
– Kad govorimo o proceduri postupanja, nadzorom sudionika u prometu na cesti utvrđuje se i njihovo psihofizičko stanje za sigurno i nesmetano sudjelovanje u prometu. Kad policijski službenik na temelju simptoma, tjelesnih znakova, pronađenih pojavnih oblika droge, pomagala za uživanje i drugog posumnja da je vozač ili drugi sudionik u prometu pod utjecajem droga ili lijekova, podvrgnut će ih ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i uređaja (npr. jednokratnih testera) – navode u MUP-u.
Ako se preliminarnim ispitivanjem utvrdi da ti vozači u organizmu imaju droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima, policija će ih odvesti na vađenje krvi i uzimanje urina radi analize ili na liječnički pregled.
– Ovakvim vozačima i instruktorima vožnje policijski službenik naredbom će privremeno oduzeti vozačku dozvolu i isključiti ih iz prometa. Ako analiza bude pozitivna, okrivljeniku se izdaje Prekršajni nalog ili se protiv njega podnosi Optužni prijedlog nadležnom sudu – objašnjavaju u Ministarstvu unutarnjih poslova.
Također, dodaju, vozač i instruktor vožnje, kod kojih je utvrđeno da su upravljali vozilom pod utjecajem droga ili lijekova, uputit će se na izvanredni nadzorni zdravstveni pregled nakon pravomoćnosti odluke o prekršaju.
Što se sve vodi pod drogom?
Kako navodi dr. med. Ivana Bočina, droge, psihoaktivne tvari i opojna sredstva prirodne su ili kemijski sintetizirane tvari koje djeluju na središnji živčani sustav i uzrokuju različita tjelesna ili psihoaktivna djelovanja, tj. halucinacije, pospanost, promjene raspoloženja… U takva sredstva ovisnosti ubrajaju se psihostimulansi (amfetamin, kokain, ecstasy…), narkotici i opijati (heptanon, metadon, heroin, opijum…), halucinogeni (LSD, meskalin, atropin…), depresori (alkohol, barbiturati, trankvilizatori…) te kanabis i pripravci od kanabisa (marihuana, hašiš). Neka su sredstva ovisnosti zakonita (alkohol, sedativi i lijekovi), a neka nezakonita (marihuana, kokain, LSD, ecstasy itd.). Ovisnost o psihoaktivnim tvarima obuhvaća psihološku, psihičku ili tjelesnu ovisnost koja nastaje međusobnim djelovanjem organizma i neke psihoaktivne tvari. One ljude koji povremeno ili trajno uživaju sredstva ovisnosti nazivamo ovisnicima. Ovisnici kao sudionici u prometu mogu biti pod utjecajem opojnih sredstava ili komplikacija koje one mogu izazvati u njih. Često uzimaju ne samo jedno, nego dva ili više vrsta opojnih sredstava, najčešće u kombinaciji s alkoholom, tako da se njihov pogubni učinak pojačava. Osnovna su obilježja uporabe opojnih sredstava različiti poremećaji razine svijesti, opažanja, ponašanja te poremećaji ostalih psihofizičkih funkcija ili reakcija – navodi u svojem znanstvenom radu dr. Biočina.
