Među ljudima koji ne koriste bicikl postoji široko raširen stereotip o ‘biciklistima’ kao nekoj posebnoj vrsti i izdvojenoj homogenoj skupini, skoro pa sekti. To nije tako.
– Većina biciklista pojavljuje se redovno i u automobilu i u javnom prijevozu i pješke. Zato ne trebamo govoriti o uvjetima za bicikliste nego o uvjetima za korištenje bicikla. Da bi ljudi imali slobodan izbor koje prijevozno sredstvo koristiti, trebaju biti omogućeni slično dobri uvjeti za svako od njih – navode iz Sindikata biciklista za HAK reviju.
Pritom napominju kako trenutno većina gradova u Hrvatskoj ima najbolje uvjete za korištenje osobnog automobila, pa nimalo ne iznenađuje većinski udio takvog prijevoza, relativno dobre uvjete za javni prijevoz i pješačenje i najlošije za bicikl.
U Udruzi napominju da trebaju uvjete u kojima ‘bicikl mogu bez opasnosti voziti i djeca i ljudi starije životne dobi, a ne samo mladi spretni i hrabri ljudi’
– Druga stvar, poticanje biciklističkog prometa nije pomoć biciklistima nego opći društveni interes. U odnosu na automobilski promet, biciklistički promet u gradovima ima nekoliko puta veću iskoristivost javnog prostora, višestruko manje troškove infrastrukture, a njegovo povećanje znatno povećava i efikasnost preostalog motornog prometa. Biciklistički promet znatno poboljšava zdravlje ljudi i kvalitetu života u gradovima – navodi Davorin Belamarić iz Sindikata biciklista.
Osim toga, dodaje Belamarić, Hrvatska počinje razvijati cikloturizam i na tom području ima ogroman potencijal.
– Brojne županije razvijaju cikloturističke rute i ponudu, upravo je definirana i europska ruta EuroVelo 8 uz jadransku obalu, a planira se uskoro i razvoj novih državnih i međunarodnih ruta. Razvoj kvalitetne biciklističke infrastrukture i adekvatne prometne kulture nužan je uvjet da Hrvatska postane atraktivna cikloturistička destinacija – govori nam Belamarić, koji je u Sindikatu bicilista član sekcije za infrastrukturu, ali i član koordinacijskog tijela za razvoj cikloturizma.
Upravo zato se postavlja pitanje što bi trebalo učiniti da biciklisti ‘prodišu’.
– Infrastruktura i sigurnost. Oba aspekta se razvijaju dugoročno. Postoje neke uspješne inicijative koje treba povezati i na njihovim primjerima raditi dalje sustavno, planski, koordinirano i međusektorski. Dugoročna rješenja su malo deprimirajuća, nitko ne voli dugo čekati. Srećom ima i poboljšanja koja se mogu napraviti i zapaziti vrlo brzo – navodi HAK-ov sugovornik.
Tako bi, među ostalim, trebalo povezati fragmente biciklističkih staza u kontinuiranu mrežu – riješiti prelaske preko raskrižja, ukloniti zapreke i stupove, dosljedno sankcionirati blokiranje i zatrpavanje biciklističkih staza…
– Nadalje, treba ukinuti najavna tipkala na semaforima za bicikle, obnoviti signalizaciju koja je izblijedjela, nepropisnu signalizaciju uskladiti sa zakonom i time smanjiti broj nesreća. Također, početi uvoditi zone smirenog prometa (30 km/h) u gradska središta, unaprijediti policijske akcije tako da utječu na najopasnija ponašanja i na sve sudionike u prometu, a potrebno je i informiranje te edukacija preko škola za vozače i medija – navode u Udruzi.
