Putovanja na ljetovanje, čekanja na naplatnim kućicama, u redovima za trajekt, bilo koje zarobljeno vrijeme s kojim nemamo puno izbora da ga kvalitetno ispunimo, idealno je za slušanje podcasta. U Hrvatskoj se u zapravo oskudnoj ponudi kvalitetom izdvaja Povijest četvrtkom koja se emitira na Prvom programu Hrvatskog radija četvrtkom u 10.07 sati, no možete je naći i poslušati kada god želite birajući iz bogate arhive na internetskim stranicama https://radio.hrt.hr/arhiva/povijest-cetvrtkom/126/. Emisija će vas odvesti u 13. stoljeće i pad Carigrada, u Praško proljeće, u Kraljevinu Saudijsku Arabiju, na početke kapitalizma u Hrvatskoj, na kraj Prvog svjetskog rata, što su samo neke od recentnijih epizoda. Dugogodišnji urednik emisije, povjesničar Dario Špelić nedvojbeno zna kako povijest učiniti živom i zanimljivom, a radio savršenim medijem za pričanje priča.
Još od 2000. uređujete Povijest četvrtkom. Kakvu su bili počeci i koliko se emisija mijenjala kroz gotovo dva desetljeća?
– Kada sam došao na Hrvatski radio 1998. godine, emisiju Povijest četvrtkom uređivali su i vodili kolegica Nataša Raščijaš i kolega Marko Rašica. Marko Rašica krenuo je u svijet odvjetništva, a kolegica Raščijaš prešla je u druge vidove radijskog stvaralaštva pa je 1999. godine meni, kao profesoru filozofije i povijesti, palo u zadatak da vodim i uređujem radijsku emisiju iz povijesti. Kada sam bio samo suradnik-novinar, emisija Povijest četvrtkom imala je, pored urednika i voditelja, i dramaturginju i glumca. Kada sam preuzeo uredništvo, prvi nalet štednje odnio je dramaturginju i glumca i na meni je ostalo da 50 minuta dugu emisiju iz povijesti učenim vrijednom slušanja. Važno je napomenuti da je standard emitiranja i slušanja o kojem govorim bio standard Obrazovnog i dječjeg programa. Na samom kraju 20. i na početku 21. stoljeća, kada je u pitanju radijska proizvodnja, to je bio jedan od viših standarda u Hrvatskoj. Korak po korak, emisija je dobivala današnji oblik. Najjednostavnije rečeno, ona je danas, u radijskom žargonu, oblik pite. Red najava, koje vas uvedu u temu, onda red sugovornice ili sugovornika koji vam daju stručni dio priče i onda se sve prožme isječkom iz povijesnih izvora ili snimaka. Sve to podložite glazbom koja treba odgovarati temi i imate emisiju. U tom poslu stvaranja radijskih emisija, pa bile one i emisije iz povijesti, važan je i savjet Francisa Alberta Sinatre: Što god da radiš, počni s bombastičnim uvodom.
Tada, na počecima emisije, podcasti nisu bili popularni, danas su u svijetu vjerojatno na vrhuncu popularnosti. Odražava li se to i na vašu emisiju? Primjećujete li razlike u slušanosti i interesu, javlja li se publika s prijedlozima?
– S podcastom je kao s rendgenskim zrakama. Postoji priča, možda apokrifna, da je Wilhelm Roentgen, nakon što je dovršio rad u kojemu je opisao djelovanje rendgenskih zraka, rekao ove riječi: Sada vrag može uzeti svoje. Tako je i s podcastom. On ima dobrih i loših strana. S jedne strane, daje mogućnost slušateljicama i slušateljima da poslušaju emisiju kada hoće i kako hoće. Oni biraju sadržaj koji će slušati. Činjenica da slušateljica i slušatelj biraju, nameće veće zahtjeve autorima emisija. Zašto bi netko u svoje slobodno vrijeme slušao osrednju ili lošu radijsku emisiju? S druge strane, stara čarolija radija je nestala. Trenutak opisan u filmu Woodyja Allena Kad je radio proradio (Radio Days) nestao je. Običaj da se okupi oko radija kako bi se poslušala emisija, koja će biti emitirana tada i možda nikada više, više ne postoji. S podcastom se dobilo puno, izgubilo se isto tako puno. Ono što je bitno, ako je suditi prema podacima koje imamo, navika da se sluša zvuk, radijska emisija, nije nestao. Slušanje radijske emisije samo je dobilo novi oblik.
Nagrađeni ste za popularizaciju povijesti za Povijest četvrtkom, ali i za nekadašnju televizijsku emisiju Treća povijest. Mit je u medijima da publiku znanost ne interesira, no razni popularni formati to opovrgavaju. Čime se vi urednički vodite?
– Zamislite ovu priču. Razmaženi sin iz bogate obitelji odluči potražiti obrazovanje od najmudrijeg čovjeka u gradu. Taj mudar čovjek niti je bogat niti je ugledan. Za vrijeme podučavanja učitelj i učenik sudjeluju u ključnim bitkama za opstanak rodnog grada. Učenik spašava život učitelju. Kada je završio s obrazovanjem, učenik, sada već na strani plemićke stanke, daje sve od sebe da sabotira mirovni plan koji bi njegovom rodnom gradu dao mir nakon dugogodišnjeg rata u kojem je i on ratovao. Bivši učenik željan je slave i političkog probitka, uspijeva mu pokvariti planove za mir i on sugrađane nagovara da, kako bi pobijedili u ratu, daju sve svoje snage za pohod na bogatu i strateški važnu Siciliju. Prije nego što vojska njegovog grada krene na pohod, a on će biti jedan od njezinih zapovjednika, netko u njegovom rodnom gradu uništi većinu kipića važnog božanstva. Mladić krene s vojskom u pohod, ali dok je bio u pohodu njegovi neprijatelji uvjere građane da on pred sudom mora odgovarati za razbijanje kipića, to se smatra teškim bogohuljenjem. On, ne vjerujući u sud svojih sugrađana, odlučuje pobjeći i pridružuje se neprijateljima njegovog grada te im pokazuje način na koji mogu pobijediti njegov rodni grad. Ovo je krajnje pojednostavljeni dio priče o starogrčkom vojskovođi i političaru Alkibijadu. Koliko bi pisaca ili scenarista moglo napisati ovu priču? Koja sapunica, koja dramska serija može imati ovakvu priču? Svaka priča iz povijesti, ako se ispriča dobro može biti slušljiva ili gledljiva. O autoru ovisi što će napraviti od, kada je u pitanju povijest, najzanimljivijim temama na svijetu.
Puno je inozemnih podcasta na povijesne teme, od sociološkog pogleda na prošlost Malcolma Gladwella u Revisionist History do klasičnijeg pristupa BBC Radija 4 i emisije In Our Time: History. Koje su vaše omiljene povijesne emisije?
– Sve što se radi na BBC4 imperativ je za svakoga tko radi na javnom radiju i televiziji i koji svoj posao obavlja pod naputkom koji je postavio početkom 20. stoljeća prvi ravnatelj BBC-ja John Reith: obrazovati, informirati i zabaviti. BBC4, radijski program koji emitira 24 sata bez glazbe, i danas je uzor svima koji se bave onim što je sam BBC4 definirao kao intelligent speech, pametan govor. U tom svijetu Melwyn Bragg i autori poput njega postavljaju standarde. Naravno, klasični naputci radijskog posla koji govore o tome da ako nešto imaš za reći onda to reci jasno, razgovijetno i suvislo nikada ne bi trebali biti zanemareni.
Sudeći prema najslušanijim epizodama Povijesti četvrtkom, kako biste procijenili koji povijesti događaji, epohe i osobe najviše intrigiraju domaće slušatelje?
– Jedan od sugovornika u Povijesti četvrtkom, doajen hrvatske arheologije prof. dr. Marin Zaninović, znao mi je reći da ljudi uvijek vole slušati o ratu. To je nastojao dokazati činjenicom da u Historiji Augusti, zbirki od 30 biografija rimskih careva, protucareva, uzurpatora i pretendenata na prijestolje u razdoblju od 117. do 284. godine, Antonin Pio, rimski car koji je Rimsko carstvo u vrijeme svog vladanja od 136. do 161. doveo do razdoblja najveće gospodarske i socijalne stabilnosti, dobio manje mjesta od razbojnika i vojničina koji su odlučili silom uzeti titulu cara poput Maksimina Tračanina. Rat, po sili nasilja i silovitosti događaja, uvijek ima publiku. Kada su u pitanju epohe, uvjerljivo vode moderno vrijeme i antika. Kada bi se birale teme po željama, eter bi bio pun razbojnika, silnika, ratnika i političke i vojne povijesti. Te želje ne bi trebale odlučno utjecati na autora. Na njemu je da napravi ravnotežu između želja i potrebe da se prikažu sva razdoblja i teme u povijesti. A stari naputak u show businessu kaže i ovo: ako znate što želite reći, onda ćete to napraviti bez obzira na temu. I vozni red željeznica može zvučati zanimljivo ako znate što želite reći o tome.
Onima koji će se tek upoznati s Povijesti četvrtkom, s kojim biste im emisijama preporučili da počnu?
– Od jeseni 2018. godine na Prvom programa Hrvatskog radija, nekadašnjem 1. programu Radio Zagreba, u emisiji Povijest četvrtkom imao sam ove teme: 1948. i početak Hladnog rata; Novija povijest Brazila od Drugog svjetskog rada do danas; nastanak Svetog rimskog carstva; Krvavi sabor u Križevcima, Novija povijest Venezuele, Godina 1918. i nastanak Kraljevine Srba, Hrvata u Slovenaca; Otok Palagruža u staroj povijesti, Rim na istoku Sredozemlja, Afganistan 1979. i posljedice sovjetske invazije na tu zemlju. To je dovoljno da bi se dao okvir u kojemu se emisija kreće. Tko želi znati više preporučujem https://radio.hrt.hr/arhiva/povijest-cetvrtkom/126/. Ponavljam, najbolje priče uvijek daje povijest. One se samo moraju suvislo ispričati.
