Dok su gljivične bolesti doslovno izbrisale mnoge životinjske i biljne vrste, ljudi i drugi sisavci uglavnom su bili pošteđeni. Vjerojatno zato što sisavci imaju temperaturu tijela pretoplu za većinu gljivica koje se mogu replicirati, kao i snažan imunološki sustav. No, klimatske promjene mogu dovesti u pitanje te obrane s novim gljivičnim prijetnjama ljudskom zdravlju, upozoravaju mikrobiolozi.
Od 2012. do 2015. patogene verzije gljivice Candida auris samostalno su se pojavile u Africi, Aziji i Južnoj Americi. Verzije gljivica su iz iste vrste, ali su genetski različite, tako da širenje po kontinentima nije moglo biti uzrokovano zaraženim putnicima, kaže Arturo Casadevall iz Bloomberg škole javnog zdravlja Johns Hopkins.
Umjesto toga, Candida auris na svakom kontinentu može postati zasebno tolerantna prema prosječnoj normalnoj tjelesnoj temperaturi ljudi, koja iznosi otprilike oko 37 ° C, jer su se gljivice prilagodile zagrijavanju u okolišu uzrokovanom klimatskim promjenama, tvrde Casadevall i kolege. Ako se ispostavi da je ta hipoteza istinita, Candida auris može biti prvi primjer nove gljivične bolesti koja se razvila iz klimatskih promjena i koja predstavlja rizik za ljude.
Od sredine 2016. godine, kada je u Sjedinjenim Američkim Državama započelo izvještavanje o infekcijama bakterije Candida auris, potvrđeno je gotovo 700 slučajeva u 12 država, a smrtonosna epidemija se pojavila među pacijentima u bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama i u više od 30 zemalja širom svijeta.
Gljivica uzrokuje opasne infekcije krvi, mozga, srca i drugih dijelova tijela. Istraživanja pokazuju da invazivna infekcija može biti kobna u 30 do 60 posto slučajeva te da su neke infekcije postale otporne na sve dostupne antifungalne lijekove.
Međutim, Candida auris ne bi bila zdravstveni problem kada prethodno ne bi mogla razviti sposobnost repliciranja unutar ljudi, kaže Casadevall, i ističe da gljivica postaje se tolerantnija na lijekove zbog sve viših temperatura.
– Budući da se prilagođavaju toplijoj klimi, neke od njih će tada imati sposobnost da naruše našu toplinsku obranu. Iako su sisavci skloni biti iznimno otporni na invazivne gljivične bolesti, primjerice šišmiši su teško pogođeni epidemijama gljivica koje uzrokuju sindrom bijelog nosa, koji je djelomično izazvan i zbog pada njihove tjelesne temperature tijekom hibernacije – kaže Casadevall te zaključuje:
– Ako neka gljivica opasna za ljude može evoluirati kako bi porazila našu termalnu barijeru, tko zna što će nam učiniti?
