Gdje je sve bilo veliko nevrijeme prošle noći i kako naplatiti štetu na automobilu!

Vrhovni sud Republike Hrvatske davno je zauzeo stajalište kako olujna bura na određenim područjima ne može biti smatrana višom silom

Cvilna zaštita objavila je koja je sve područja zhvatilo olujno nevrijeme prošle noći

Grad Zagreb
Dana 2. kolovoza od 14.30 do 16 sati šire područje grada Zagreba  zahvatilo je olujno nevrijeme praćeno obilnim kišnim oborinama i jakim vjetrom. Nevrijeme je prouzročilo rušenje grana i stabala na javne površine i motorna vozila (11 događaja), poplavu stambenog objekta (jedan događaj), poplavljivanje kolnika u Ulici Ivana Stožera i dizanje poklopaca odvodnje voda.

Zagrebačka županija
Samobor – 2. kolovoza u 14.37 sati – na prostoru gdje se održava 23. svjetski susret Spačeka u Ulici Grada Wirgesa u Samoboru, za trajanja nevremena jednu osobu udarila je munja koja je zahvatila i još dvije osobe u njegovoj blizini. Ekipa HMP-a prevezla je jednu ozlijeđenu osobu u Kliniku za traumatologiju, a druge dvije osobe u KB Sestre Milosrdnice. Ozlijeđene osobe su njemački državljani, jedan muškarac je zadobio opekline (15% tijela) i šok, a drugo dvoje (ženska i muška osoba) doživjeli su šok, ali bez vidljivih ozljeda.

Istarska županija
Dana 2. kolovoza u vremenu od oko 19:30 do oko 21:00 sati šire područje Istarske županije zahvatilo je olujno nevrijeme praćeno obilnim kišnim oborinama i jakim vjetrom. Županijski centar 112 Pazin i Županijski centar 112 Rijeka (došlo je do prelijevanja poziva) zaprimili su više od dvije stotine dojava građana i turista. Najviše dojava primljeno je s šireg područja Poreča, Rovinja Vrsara, Pule i Funtane.
Zabilježeno je više desetaka događaja, a uglavnom se radilo o rušenju stabala i granja na prometnice (Poreč, Vrsar Mugeba, Musalež, Flengi, Krnica, Labin), oštećivanju telefonskih i električnih stupova (Poreč, Rovinj, odmaralište Valbandon, Marsovo Polje, Špadići), poplavljivanju ulica (Pula).
Zabilježeno je i oštećivanje nekoliko osobnih vozila (Rovinj, AC Orsera, AC Valkanela, odmaralište Valbandon) te nasukavanje nekoliko jedrilica (AC Orsera).
Prema informacijama VOS-a (u daljnjem tekstu: Vatrogasno operativno središte HVZ-a) na području županije vatrogasci su imali 51 tehničku intervenciju.
Bez električne energije bilo je šire područje Barbana, dio Novigrada te dio Poreča. Kvarovi su otklonjen do oko tri sata (3. kolovoza). Bez opskrbe električnom energijom još su potrošači na području Oprtalja i Loborike. Uklanjanje istih očekuje se u prijepodnevnim satima.

Zadarska županija

Dana 2. kolovoza u vremenu od oko 20:30 do oko 22:00 sati šire područje Zadarske županije zahvatilo je olujno nevrijeme praćeno obilnim kišnim oborinama i jakim vjetrom.
Županijski Centar 112 Zadar i Županijski centar 112 Šibenik (došlo je do prelijevanja poziva) zaprimili su brojne pozive građana i turista. Zabilježeno je 65 događaja, a od toga 12 događaja se odnosilo na traganje i spašavanje na moru. Primljeno je više dojava vezanih za nasukavanje raznih tipova brodova i jedrilica na području Molata, Silbe, Velog Iža, Pašmana, grada Zadra i Biograda, a uzrokovanog jakom neverom.Bilo je dojava o srušenim stablima na prometnice, oštećivanju telefonskih i električnih stupova  kao i problema u opskrbi električnom energijom na području grada Zadra i grada Paga te u naseljima Turanj, Sv. Filip i Jakov, Posedarje i Poličnik. Prema informacijama VOS-a na području županije vatrogasci su imali 36 tehničkih intervencija. Nije bilo dojava o poplavljenim prostorijama.

Šibensko-kninska županija

Dana 2. kolovoza u vremenu od oko 21:30 do 23:30 sati šire područje Šibensko-kninske županije zahvatilo je olujno nevrijeme praćeno obilnim kišnim oborinama i jakim vjetrom.
Županijski Centar 112 Šibenik, Županijski centar 112 Zagreb (došlo je u manjem obimu do prelijevanja poziva) zaprimili su brojne pozive građana i turista.
Zabilježeno je desetak događaja rušenja stabala na prometnice i požar jednog električnog stupa. Prema informacijama VOS-a na području županije vatrogasci su imali devet tehničkih intervencija. Primljene je više dojava vezanih za traganje i spašavanje na moru u Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji (Kornati, Dugi otok, Murter, Tisno, Preko, Pašman, Zlarin, Zadar, Rogoznica i Krapanj).

Splitsko-dalmatinska županija

Dana 2. kolovoza u vremenu od oko 22:30 sati do oko jedan sat (3. kolovoza) šire područje Splitsko-dalmatinske županije zahvatilo je olujno nevrijeme praćeno obilnim kišnim oborinama i jakim vjetrom. Županijski Centar 112 Split i Županijski centar 112 Zagreb (došlo je u manjem obimu do prelijevanja poziva) zaprimili su brojne pozive građana i turista.
Dojave su se odnosile na polomljena stabla od kojih su neka pala na prometnice i vozila.
Više električnih stupova je porušeno zbog čega je više naselja na području Trogira ostalo bez opskrbe električnom energijom. Primljeno je i nekoliko dojava vezano za nasukavanje plovila. Prema informacijama VOS-a na području županije vatrogasci su imali 42 tehničke intervencije.
Prema informacijama od pet sati, još uvijek je bez opskrbe električnom energijom jedan dio potrošača na trogirskom području (Vinišća, Drvenik Veliki, Drvenik Mali) i jedan dio potrošača u Kaštelima. Djelatnici HEP-a rade na otklanjanju kvarova. Normalizacija opskrbe električnom energijom očekuje se tijekom prijepodneva 03. kolovoza.Osječko-baranjska županija
Nakon noćašnjeg nevremena i obilnih oborina, bujične vode napunile su kanale na području Kneževih Vinograda (Karanac – Ciglana) te su prijetile kućama. Na terenu su vatrogasci koji ne mogu prepumpavati vodu jer nema kuda odlaziti. Trenutno se strojevima kopa pomoćni kanal kako bi se voda preusmjerila na šire područje. Stanje je pod nadzorom.
Manji problemi su i u Čemincu (propadanje tla  na jednoj lokaciji uslijed velike količine oborina).
U Bilju (Vukovarska ulica) vatrogasci ispumpavaju vodu iz nekoliko podrumskih prostora.
Kako naplatiti štetu na vozilu

Zna se da vjetar nosi sve pred sobom. Nešto od toga zna završiti i na krovu ili nekom drugom dijelu vozila. Kad nazovete odgovorne ili one kojima smatrate odgovornima (to su u pravilu vlasnici „stvari“ koja vam je oštetila vozilo ili subjekti koji su zaduženi za održavanje te „stvari“), najčešće oni posežu za frazom viša sila. Često pada s krova, crijep, lim! Zgrade su u pravilu osigurane za štete od takvih letećih stvari. Javite se upraviteljima zgrade. Lome se grane čupaju se drveća, a kad konačno nađete vlasnika stabla, on zna nemoćno raširiti ruke. Nije se tu ništa moglo! Viša sila! Ma da li je tome baš tako?

Vrhovni sud Republike Hrvatske davno je zauzeo stajalište kako olujna bura na određenim područjima ne može biti smatrana višom silom! Zašto? Zato jer se svako malo pojavi! Jer je učestala. Stoga kad vam se netko javi s frazom da vam ne može pomoći jer je olujna bura viša sila, a riječ je o području gdje olujna bura redovito radi nered. Pozovite se na stajalište Vrhovnog suda.

Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev 1738/97 od 8. ožujka  2000. zauzeo je stav da: „salonitna cijev ostavljena na nezaštićenom krovištu predstavlja opasnu stvar, pa za štetu nastalu padom cijevi (na automobil) odgovara njezin imalac. S obzirom na utvrđenje nižestupanjskih sudova da je do oštećenja tužiteljičina vozila došlo padom salonitne cijevi s krovišta objekta tužene, koja cijev a obzirom na svoje dimenzije te položaj (cijev dužine cca 1 m, promjera 12 cm bila ostavljena na nezaštićenom krovištu četverokatnice, te se uslijed snažnih udara olujne bure otkotrljala i pala s krova) predstavlja opasnu stvar za koju tužena kao njen imalac (čl. 174. Zakona o obveznim odnosima Narodne novine, broj br. 53/91, 91/92, 3/94, 7/96 i 112/99 – dalje: ZOO) odgovara po načelu objektivne odgovornosti (čl. 154. st. 2. ZOO), pa kako u konkretnom slučaju nema elemenata za njenu ekskulpaciju u smislu odredbe čl. 177. st. 1. ZOO, to su pravilno utvrdili da tužena odgovara za štetu tužiteljici. Naime, olujna bura na području Š. je učestala pojava koja je izvjesna i predvidiva, pa se ne može smatrati višom silom. S druge pak strane tužena ničim nije dokazala da bi tužiteljičino vozilo bilo parkirano na nedopuštenom mjestu, odnosno da salonitna cijev koja je oštetila tužiteljičin automobil nije pala s krova objekta tužene.”

Nećete vjerovati za ishod zahtjeva za naknadom štete ponekad su potrebna i znanja iz biologije i botanike! Ne bilo kakva znanja, ne ona skupljena onako usput tijekom života. Znanja pravih eksperata, vještaka se traže! Hoćete li uspjeti sa zahtjevom za naknadu štete ovisi ne samo o tome da pronađete, primjerice vlasnika stabla koje vam je palo na vozilo, odnosno vlasnika stabla s kojeg vam je grana oštetila vozilo, već i od „zdravstvenog stanja“ stabla tj. grane, odnosno oblikovanja njegove krošnje! Čini vam se suludo, ali sudska praksa kaže da je upravo u tome kvaka.

Zašto? Zato jer „osoba koja održava drvored na javnoj površini, ne odgovara za štetu nastalu na automobilu parkiranom ispod stabla s kojeg je pala zdrava grana uslijed vremenske nepogode (jaki olujni vjetar), jer pad grane nije posljedica neodržavanja drvoreda“. Je li grana stabla bila zdrava ili bolesna bilo je odlučno za citiran stav iz odluke Županijskog suda u Bjelovaru, Gž-2180/05-2 od 26. siječnja 2006. Naime, sud je utvrdio da „do štete na vozilu osiguranika tužitelja nije došlo zbog pada trule ili suhe grane, već zbog pada potpuno zdrave grane koju je otkinuo jak olujni vjetar, pa da šteta nije u uzročnoposljedičnoj vezi s tuženikovom obvezom održavanja drvoreda na javnoj površini kojom on gospodari i o kojoj vodi brigu“.

S druge strane, ako vam se posreći da je grana s vašeg automobila oboljela, da ju je napala primjerice smeđa trulež, uspjeh s odštetnim zahtjevom je gotovo zagarantiran! Tako je Županijski sud u Bjelovaru u odluci  Gž-3596/13-2 od 20. veljače 2015. odlučio da „pravna osoba koja skrbi o održavanju javne ceste odgovara za štetu nastalu padom na kolnik ceste odlomljene trule grane sa stabla koje se nalazi izvan cestovnog zemljišnog pojasa (4,7 metara od ruba kolnika), ali čija se krošnja nadvija iznad tog pojasa i iznad kolnika ceste“. Bilo je naime, utvrđeno u tom postupku da „da se grana zahvaćena smeđom truleži koja dovodi do lomljivosti drveta nalazila dijelom iznad desnog ruba kolnika i dijelom iznad zemljišnog pojasa kao sastavnog dijela ceste, da je smeđa trulež na toj grani bila vidljiva golim okom, te da je tuženik u smislu odredbe čl. 53. Pravilnika bio ovlašten i dužan posjeći tu granu koja je kao dio krošnje stabla lipe ulazila u gabarit ceste i zbog smeđom truleži uvjetovanom opasnošću loma i pada na cestu ugrožavala sigurnost prometa, njegov propust da posiječe i ukloni takvu granu predstavlja takvu nepažnju koja rezultira njegovom odgovornošću po osnovi krivnje“.

Upravo na tom tragu je i stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske: „Stablo javora čija se grana odlomila već pri jakom vjetru, zbog bolesti u rastu stabla na spoju grane s deblom, opasna je stvar“. Taj je sud naime takvo stajalište zauzeo u predmetu Rev 535/09-2 od 15. lipnja 2011., budući je u postupku utvrđeno kako je „u razdoblju od 8,50 do 16,15 puhao jak vjetar, s time da je olujni vjetar jačine 8 bofora puhao u razdoblju od 10,25 do 10,35 sati, a štetni događaj je uslijedio u 11,50 sati, dakle sat i 15 minuta nakon prestanka olujnog vjetra“.