Rekordne temperature na Arktiku i jaki vjetrovi ovog ljeta potiču neviđeni broj požara širom te regije. Samo u Sibiru, stotine divljih požara snimljenih satelitskim snimkama 28. srpnja prostirale su se na oko 3 milijuna hektara zemlje. Diljem Aljaske je sredinom srpnja gorjelo čak 400 divljih požara dok vrućina otapa i grenlandski led alarmantnom brzinom.
Opseg i intenzitet divljih požara iz lipnja 2019. neusporedivi su tijekom 16 godina koliko Služba za praćenje atmosfere, odnosno CAMS, prati globalne podatke o divljim požarima.
I srpanjski brojevi požara “imali su slične razmjere”, kaže viši znanstvenik CAMS-a Mark Parrington. “Iznenađen sam, posebno, trajanjem požara u Arktičkom krugu.” Požari na divljini najčešće se javljaju na Arktiku u srpnju i kolovozu, a izazvani su udarima munja. No ove godine, neuobičajeno vrući i suhi uvjeti na sjevernoj hemisferi u lipnju, pogoršali su problem i pokrenuli početak požarne sezone ranije, izvijestila je 12. srpnja Svjetska meteorološka organizacija. Neobično visoke temperature i malo oborina u regiji gotovo su sigurno potaknuli i srpanjske požare, kaže Parrington te dodao “i ne bih se iznenadio ako srpanjski požari odgovaraju [anomaliji klime].”
Na Aljasci je 4. srpnja srušen toplinski rekord, s temperaturama koje su dosezale i 32,2 stupnjeva. Prosječne lipanjske temperature u dijelovima Sibira bile su gotovo 10 stupnjeva više od prosječnih temperatura od 1981. do 2010., a istog mjeseca u Arktičkom krugu je gorjelo više od 100 intenzivnih požara.
Grenland je također pod toplotnim valom sjeverne hemisfere. Otok je u srpnju izgubio gotovo 200 milijardi tona leda, navodi Danski meteorološki zavod. 31. srpnja rekordnih 56,5 posto ledene ploče Grenlanda pokazalo je znakove topljenja, izjavila je glaciologinja Ruth Mottram.
Slike sa satelita Kopernika snimljene 1. kolovoza prikazuju višestruka jezerca stvorena topljenjem leda, kao i ožiljke od nedavnih požara i dima iz aktivnih požara na otoku.
Arktički požari ne izazivaju samo štetu na ogromnim površinama – oni također oslobađaju velike količine ugljičnog dioksida. Samo u lipnju su požari izbacili više od 50 metričkih megatona ugljičnog dioksida, priopćila je WMO, više od ukupno ispuštanih u svim lipanjskim požarima od 2010. do 2018. godine.
Ukupna emisija CO₂ iz arktičkih požara za srpanj procjenjuje se na oko 79 megatona, kaže Parrington. To je otprilike dvostruko više emisija iz prethodnog rekordnog mjeseca: srpnja 2004. Te je godine također postavljen prethodni godišnji rekord, s ukupnom emisijom CO2 arktičkih požara od oko 110 megatona. Ove godine rekord je već srušen.
