Hrvatske ceste planiraju postaviti zaštitne odbojne ograde na cestama kako bi motociklisti bili zaštićeniji tijekom vožnje, a na određenim zavojima planira se testno izvođenje dodatnih oznaka na kolniku, kojima će se utjecati na motocikliste da zavoje svladavaju manjim brzinama te u što manjem postotku voze uz razdjelnu liniju koja razdvaja suprotne smjerove vožnje. Predmetne oznake bit će izvedene od protukliznog materijala koji se u Sloveniji i Austriji kao mjera već primjenjuje neko vrijeme, a učinkovitost navedenih mjera evaluirat će se tijekom budućeg razdoblja. Izvedba se planira postaviti do početka ljetne turističke sezone, ali sve ovisi i o potrebnom vremenu za provedbu postupka javne nabave.
Pripreme za povećanje sigurnosti vozača motocikala i mopeda započele su u rujnu 2019. godine – Hrvatske ceste d.o.o. su na određenim dionicama državnih cesta DC8, DC32 i DC66 postavile dvojezične obavijesne ploče o zahtjevnim dionicama za motocikliste. Zahtjevne dionice su one dionice cesta koje zahtijevaju dodatnu koncentraciju motociklista u vožnji zbog svojih prometno-tehničkih karakteristika.
Kako bi se definirale dodatne mjere povećanja sigurnosti motociklista na prethodno navedenim dionicama državnih cesta DC8, DC32 i DC66, Hrvatske ceste d.o.o. su tijekom 2019. godine ugovorile izradu prometnih elaborata kojima su provedene detaljne prometno-sigurnosne analize, i to za ukupnu duljinu državnih cesta DC66 i DC32 te za dionicu državne ceste DC8 u Ličko-senjskoj županiji, od Sibinja do Sv. Marije Magdalene. Saznajemo kako je više čimbenika utjecalo na odabir baš ovih (dionica) cesta, a ujedno su ih i sami motociklisti apostrofirali kao zahtjevne.
U sklopu prometno-sigurnosne analize revidirano je stanje prometne signalizacije, karakteristika prometnog toka s naglaskom na motocikle te analiza prometnih nesreća, posebice onih u kojima su sudjelovali motocikli ili mopedi. U nastavku teksta donosimo detaljan pregled nesreća. Analizom kvalitete, odnosno vidljivosti horizontalne prometne signalizacije, utvrđeno je na temelju mjerenja koeficijenta retrorefleksije kako se ista kontinuirano povećava kroz posljednje tri godine.
Na sve tri navedene ceste na kojima se planira prilagodba prometnica prema motociklistima prometno opterećenje je, očekivano, veće u ljetnim mjesecima, kao posljedica porasta prometa tijekom turističke sezone. U sastavu cjelokupnog motoriziranog prometnog toka promatran je udio motocikala, a rezultati analize pokazuju kako je taj udio u prosječnom godišnjem dnevnom prometu (PGDP-u) iznimno visok i s tendencijom rasta, a kreće se između 3% i čak 12%, ovisno o promatranom brojačkom mjestu. Zabrinjava podatak dobiven na brojačkim mjestima na kojima se bilježe i brzine kretanja pojedinih vrsta vozila pa tako i motociklista, o znatnom udjelu brzina većih od najveće dopuštene brzine, a dobar dio njih prelazi i 100 km/h. Apeliramo na motocikliste da se pridržavaju ograničenja brzine.
Hrvatske ceste su u sklopu prometno-sigurnosne analize izvršile i analizu prometnih nesreća, s posebnim naglaskom na prometne nesreće u kojima su sudjelovali motocikli i mopedi. Prometne nesreće koje uključuju mopede uzete su u obzir jer su iste sličnih karakteristika kao i prometne nesreće u kojima sudjeluju motocikli, a kod obje vrste vozila vozač i putnici nisu zaštićeni, kao što je to slučaju na primjer u osobnom vozilu.
Najviše prometnih nesreća u kojima sudjeluju motocikli i mopedi događa se na državnoj cesti DC8, s obzirom da je i apsolutni broj motocikala i mopeda najveći na toj cesti. Donosimo analizu 3.926 prometnih nesreća koje su se na DC8 dogodile u trogodišnjem razdoblju, od 1.1.2016. do 31.12.2018. godine. Ukupno je u prometnim nesrećama sudjelovalo 7.179 vozila i 8.476 sudionika, a motorna vozila na dva kotača sudjelovala su u 595 nesreća, odnosno 15,16%. Udio nesreća u kojima su sudjelovali motocikli i mopedi nije zanemariv, a raspodjelom prometnih nesreća s poginulim osobama dolazimo do podatka da su u čak 43,59% sudjelovali upravo motocikli i mopedi – u 34 prometne nesreće, u odnosu na 44 nesreće sa smrtno stradalima u kojima nisu sudjelovali motociklisti i mopedisti. Skorašnje postavljanje zaštitnih odbojnih ograda na cestama za motocikliste dobiva na još većoj važnosti za sigurnost ove skupine vozača.
Dubljom analizom 595 prometnih nesreća u kojima su na DC8 sudjelovali vozači motornih vozila na dva kotača dolazimo do podatka kako je materijalna šteta bila posljedica u samo 16,81% nesreća (u 100 nesreća) dok je 44,37% završilo s lakšim ozljedama (264 nesreće). U 33,11% nesreća (odnosno 197 nesreća) vozači su imali teške posljedice dok je 5,71% nesreća imalo smrtni ishod (34 nesreće). Zaključak: s ozlijeđenim ili poginulim osobama bilo je ukupno čak 83,19% prometnih nesreća u kojima su sudjelovali motociklisti i mopedisti.
Od 34 prometne nesreće s poginulim osobama, u čak 18 nesreća (52,94 %) je motocikl bio jedino vozilo koje je sudjelovalo u nesreći, u jednoj je jedino vozilo bio moped dok su u preostalih 15 nesreća sudjelovali motocikl i drugo vozilo ili vozila.
Najčešće okolnosti nastanka prometnih nesreća u kojima su sudjelovali motocikli i mopedi u navedenom trogodišnjem razdoblju na DC8 su brzina neprilagođena uvjetima (32,27%), nepoštivanje prednosti prolaska (15,13%), nepropisno pretjecanje (11,09%) te vožnja na nedovoljnoj udaljenosti (10,42%). U nešto manjem postotku okolnosti nastanka nesreća su nepropisno skretanje (8,91%) i uključivanje u promet (6,39%), a zatim slijede različite greške vozača (4,03%), neuočavanje opasnosti na cesti (2,86%), nepropisno prestrojavanje (2,02%) te greške koje su napravili pješaci (1,34%). U manje od jedan posto razlozi su nepoštivanje svjetlosnog znaka pa čak i nepropisna vožnja unatrag zabilježena u dvije prometne nesreće. Za nesreću uzrok može biti i neosiguran teret na vozilu, što je evidentirano u jednoj prometnoj nesreći.
Prema vrsti, najčešće prometne nesreće bile su bočni sudar (25,38%), slijetanje s ceste (21,51%), vožnja u slijedu (16,30%) te sudar iz suprotnih smjerova u 71 nesreći odnosno u 11,93% nesreća na DC8. 27 puta se dogodio međusobni sudar motociklista/mopedista (4,54%), nalet na pješake dogodio se u 3,19 posto nesreća (odnosno u 19 nesreća), a 19 puta su vozači udarili na objekte koji se nalaze na cesti i pored ceste (3,19%). Usporedna vožnja razlog je bila u 17 nesreća dok se devet puta dogodio nalet na životinju na cesti (1,51%). Tri puta se dogodilo da vozač motocikla/mopeda udari u parkirano vozilo (0,50%) dok je vožnja unatrag bila razlog za jednu nesreću.
Uzmu li se u obzir karakteristike ceste, podaci o nesrećama pokazuju kako ih je najviše bilo na ravnom cestovnom potezu (oko 40 posto), što ukazuje na dijelove ceste na kojima motociklisti mogu razviti veliku brzinu, te u zavojima s udjelom od 34,2 posto, a razlog je lakši gubitak kontrole nad vozilom. Nešto više od 18 posto nesreća dogodilo se u nekoj vrsti raskrižja (T-raskrižje, četverokrako, Y-raskrižje). U vrlo malim postocima slijede parkirališta, pješački prijelazi, mostovi, kružni tokovi, tuneli i pješačke zone.
