Prema procjeni utemeljenoj na novim istraživanjima, na dnu svjetskih oceana nalazi se najmanje 14 milijuna tona plastike, širine manje od 5 mm. Analiza oceanskih sedimenata, dubokih 3 km, sugerira da bi na dnu svjetskih oceana moglo biti 30 puta više plastike nego što pluta na površini.
Australska vladina znanstvena agencija, CSIRO, okupila je i analizirala jezgre oceanskog dna sa šest udaljenih mjesta, oko 300 km od južne obale zemlje u Velikog australskog zaljeva. Istraživači su pregledali 51 uzorak i ustanovili da nakon isključivanja težine vode svaki gram sedimenta sadrži u prosjeku 1.26 mikroplastičnih komada. Mikroplastika je promjera 5 mm ili manje i uglavnom je rezultat rastvaranja većih plastičnih predmeta na sve manje dijelove.
Suzbijanje ulaska u oceane postalo je glavni međunarodni izazov. Veća plastika može zaplesti divlje životinje, dok bi mikroplastiku i još manje komade mogli biti konzumirati planktoni ili kitovi.
Čelnici iz više od 70 zemalja potpisali su u rujnu dobrovoljno obećanje da će preokrenuti gubitak biološke raznolikosti, što je uključivalo i cilj zaustavljanja ulaska plastike u oceane do 2050. godine. Nažalost, mnoge od velikih zemalja koje nisu potpisale obvezu bile su Sjedinjene Države, Brazil, Kina, Rusija, Indija i Australija. Nadajmo se da će se to ipak promijeniti uz pomoć znanstvenih dokaza koji ozbiljno upozoravaju.
