Informaciju o tome u kojem će pravca pravna regulativa sigurnosti cestovnog prometa krenuti u sljedećem devetogodišnjem razdoblju može se dobiti uvidom u Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2021. do 2030. koji je trenutno u fazi savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Znamo što se želi postići 2030.! Prepoloviti do 2030. broj teških nesreća! Prepoloviti udio vozila koja se kreću brzinom većom od ograničene te postići smanjenje smrti i ozljeda povezanih s brzinom. Prepoloviti do te godine broj smrti i ozljeda u prometnim nesrećama povezanim s vožnjom pod utjecajem alkohola i postići smanjenje onih povezanih sa psihoaktivnim tvarima. Također do 2030. godine kani se prepoloviti broj nesreća uzrokovanih neopreznom vožnjom.
Odlično ali kako? Predviđaju se razne mjere i aktivnosti.
Izrijekom se predviđa u sferi izmjena i dopuna zakonske regulative potencijalno uvođenje izvanrednog liječničkog pregleda i edukacija za vozače recidiviste višestruko uhvaćene tijekom upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola i/ili opojnih sredstava. Međutim, to nije sve što se alkohola tiče! U „igri“ je predlaganje obveze ugradnje Alcohol Interlock uređaja u vozila osoba koje su u više navrata sankcionirane zbog vožnje pod utjecajem alkohola. No ne „na vrat – na nos“ već dakako sve u skladu s provedenim istraživanjima učinkovitosti tog sustava i njegovog utjecaj na smanjenje broja nesreća. Ističe se i poticanje dobrovoljnog korištenja Alcohol interlock uređaja za profesionalne vozače. Međutim, morate priznati kako je velika razlika između poticanja na dobrovoljno korištenje i obveze ugradnje tog uređaja u vozila.
Neki već špekuliraju na temu apsolutne zabrane alkohola u krvi za sve vozače u budućnosti, znači čistih 0,0 promila. Međutim, Nacionalni program u ovoj fazi tek govori o istraživanju mogućnosti i učinkovitost promjene graničnih vrijednosti dopuštene količine alkohola u krvi vozača. Nemojte zaboraviti, za svaku zakonsku izmjenu potrebna je većina u Hrvatskom saboru!
Nisu ni mobiteli ni prometnice ostale pošteđene u ovom Nacionalnom planu o kojem se trenutno provodi savjetovanje. Navodi se tako potreba za razmatranjem i predlaganjem mogućnosti za povećanje broja retroaktivnih ispitivanja korištenja mobilnih uređaja u slučaju teških prometnih nesreća (u cilju utvrđivanja je li vozač koristio mobitel tijekom nastanka prometnih nesreća). Također, predlaže se i istražiti načine rada i učinkovitost prometnih kamera koje bilježe telefoniranje, tipkanje itd. te predložiti rješenja za postavljanje istih. Ističe se i novelacija pravilnika i važećih smjernica za reguliranje sadržaja za sve kategorije prometnica koji mogu imati potencijalni utjecaj na distrakciju vozača. Nije se zaboravilo niti na bicikliste, a ni na rak ranu koja je otvorena pojavom električnih romobila. Predviđa se tako unapređenje zakona u aspektima sigurnosti aktivnih oblika prometovanja s naglaskom na biciklistički promet, električne romobile i ostala nekategorizirana vozila s vlastitim pogonom.
Što se vozila tiče, zanimljivo je da prijedlog Nacionalnog programa spominje ispitivanje o mogućnosti primjene i načinima obrade podataka iz uređaja koji snimaju podatke o dinamici kretanja vozila u sudarnim procesima. Izraditi metodologiju koja će definirati način prikupljanja podataka iz uređaja koji snimaju dinamiku kretanja vozila u sudarnim procesima. Također, treba istražiti mogućnosti implementacije tehničkih rješenja koji se instaliraju u vozila, a služe za praćenje načina vožnje vozača (brzina kretanja, nagla ubrzanja i usporenja i sl.). U suradnji s osiguravajućim društvima potaknuti vozače na instalaciju tehničkih uređaja koji prate način vožnje vozača. Otvara li to prostor plaćenju premije osiguranja ovisno o stilu vožnje?
Također, spominje se i uspostava helikopterske hitne medicinske službe.
