Pravi savjeti: Odgovara li vozač za postupke punoljetnih osoba u vozilu?

Štete koje prouzroče osobe koje voljom vlasnika sudjeluju u uporabi prijevoznog sredstva također su pokrivene osiguranjem

Šteta što odgovarajuća upozorenja za putnike i suputnike nisu vidno istaknuta i u automobilima! Bilo bi i više nego korisno. Osobito bi dobro došlo kad je riječ o suputnicima koji nisu inače vozači, pa stoga ni nemaju te vozačke reflekse i navike praćenja prometne situacije, okretanja, bacanja pogleda na retrovizor. Posve sigurno najopasnija aktivnost suputnika u automobilu je izlazak iz vozila. Vi pažljivo stanete, putnik u nakani da iziđe širom, naglo otvara vrata i, tres, svom snagom u kakav stup, zid ili inu prepreku koja ostavlja vidljiv trag na  limu vaših vrata. Sad, je li riječ o udubljenju, ogrebotini ili kombinaciji, nije važno. Uvijek od lošeg postoji još gore, kao što je situacija u kojoj putnik otvara vrata ne osvrćući se i na vrata nalijeće drugo vozilo koje prolazi uz vas, odnosno koje vas obilazi. Sreća će biti u nesreći ako stradaju samo vrata, a ne i suputnik pri izlaženju iz vozila. 

Kad se to dogodi, kad drugo vozilo naleti na vrata koja nesmotreno otvara vaš suputnik, putnik, što ćete sa štetom na tuđem vozilu, onom koje vas je propisno obilazilo? Vi ste vozač, niste svojim vozačkim manevrom, odnosno radnjom u prometu nikoga ugrozili, pa ni skrivili štetu. Niste vi otvarali vrata. Niste vi suputnika izbacivali nasilno iz vozila niti naređivali da se u roku odmah “bez gledanja” iskače iz auta. Točno, niste vi, ali vrata su vaša. To su vrata vašeg automobila. Odgovarate li vi za nesmotrene postupke drugih punoljetnih osoba u tom slučaju? Čujte, to su vaši putnici, vi ste ih dragovoljno povezli, to je vaš auto ili možda nije, međutim u svakom slučaju taj automobil bi morao imati policu obaveznog osiguranja od autoodgovornosti. Ključno pitanje koje vas kao vlasnika zanima je: “skida” li se s vaše police obaveznog osiguranja ako vaš suputnik “bez gledanja” otvori vrata vašega vozila i na njih naleti drugo vozilo?

Odgovor, i to onaj kojemu se niste nadali, nalazi se u zakonu. Točnije, u Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu. Taj zakon u čl. 5. jasno utvrđuje: “Osiguranjem vlasnika prijevoznog sredstva od odgovornosti za štetu nanesenu trećim osobama pokrivene su i štete koje prouzroče osobe koje voljom vlasnika sudjeluju u uporabi prijevoznog sredstva”. Pazite, nisu u pitanju štete koje trećima prouzroče vaši dragi suputnici samo otvaranjem vrata, nego na bilo koji drugi ili treći način. 

Budite stoga pažljivi vi osobno, radi sebe, ali i radi drugih, kad vam putnici izlaze iz vozila. Kod nas se vozi desnom stranom, što bi teoretski značilo da opasnost od naleta drugog vozila na vrata putnika postoji samo s lijeve strane vozila, gledajući u pravcu vožnje. Međutim, tome nije tako, ni blizu. Sjetite se prometnica s više prometnih traka, vi stanete na semaforu, putniku je baš tu “zgodno” izaći, a desno od vas je još jedna prometna traka na koju pristižu druga vozila. Jedno neoprezno otvaranje vrata s desne strane putnika i vrata pogađa vozilo u dolasku. Nemojte zaboraviti ni na motocikliste koji tako silno vole “prolaziti” između vozila zaustavljenih na semaforu radi zauzimanja najbolje moguće startne pozicije, kad se upali zeleno. To nije, naravno, dozvoljeno. Međutim, ima situacija u kojima se mora pretjecati s desne strane! Pretjecati se mora s desne strane ako je vozilo na kolniku zauzelo takav položaj i njegov vozač daje takav znak da se sa sigurnošću može zaključiti da to vozilo skreće ulijevo. Znači, opasnost prijeti sa svih strana vozila i za sva vrata na vozilu koja se neoprezno otvaraju. Nadiru nevolje s lijeva i desna, sprijeda i straga uvijek, a najčešće iz pravca iz kojeg se najmanje nadate, znate i sami! 

Kako izgleda jedna takva svakodnevno moguća situacija u kojoj suputnik neoprezno otvara vrata, kao i posljedice iste, najbolje prezentira sudska praksa. 

Osobno vozilo zaustavilo se na raskrižju s namjerom skretanja lijevo, suvozač je otvorio prednja desna vrata u nakani da iziđe, ali nije neposredno prije te radnje okretanjem preko desnog ramena ni pogledom u desni retrovizor provjerio prometnu situaciju. Naime, da je to učinio, bez ikakve dvojbe uočio bi nailazak motocikla, prekinuo otvaranje suvozačevih vrata i propustio motocikl. Tako bi sraz bio izbjegnut. Međutim, motociklist je propisno obilazio zaustavljeno vozilo i naletio na suvozačka vrata “u otvaranju”! Osiguravajuće društvo kod kojeg je osobno vozilo osigurano poricalo je svoju odgovornost. Po njihovu stavu, prometnu nesreću nije uzrokovao vozač vozila, njihov osiguranik. Vozač je samo stao, nije se pritom ogriješio ni o kakav prometni propis, a to što osoba na suvozačkome mjestu nije gledala nailazi li tko s desne stane prije nego što je otvorila vrata, nije njihov problem. Međutim, sud nije takvog mišljenja!  Prema stajalištu zauzetom u odluci Županijskog suda u Varaždinu Gž-1864/2018-2 od 9. travnja 2019. Godine, osiguravajuće društvo vlasnika osobnog vozila na čija je vrata naletio motociklist dužno je motociklistu nadoknaditi štetu. Upravo zbog zakonske odredbe prema kojoj su osiguranjem vlasnika prijevoznog sredstva od odgovornosti za štetu nanesenu trećim osobama pokrivene i štete koje prouzroče osobe koje voljom vlasnika sudjeluju u uporabi prijevoznog sredstva. Nema nikakve dvojbe u konkretnom slučaju – neposredan povod za nastanak štete bilo je otvaranje vrata vozila ne od strane vlasnika, nego od strane suputnika. Međutim, to nije ni od kakvog pravno relevantnog značaja jer se radi o šteti nastaloj uporabom osobnog motornog vozila, a konkretni suputnik koji je otvorio vrata smatra se osobom koja je voljom vlasnika sudjelovala u upotrebi vozila. 

Možda ćete se zapitati, je li od kakvog značaja činjenica što je vozilo bilo zaustavljeno? Ne. Vrhovni sud davno je na to dao odgovor u presudi  Revx-1182/11-2 od 6. ožujka 2012., odnosno Rev 1471/11-2 od 9. studenog 2016.: “Definirajući pojam motornog i priključnog vozila, kako je navedeno, te obvezujući vlasnike motornih i priključnih vozila na sklapanje ugovora o osiguranju od odgovornosti za štetu nastalu uporabom takvih vozila, zakonodavac je imao u vidu štete koje mogu izravno i neizravno nastati uporabom vozila u odvijanju prometa, koje, u širem smislu, mogu nastati i od zaustavljenog motornog vozila”.