Koliko je promet na autocestama sigurniji? Te je podatke teško mjeriti, ali spletom nesretnih okolnosti dobili smo priliku izmjeriti. Pitali smo MUP koliko je nesreća bilo na dionici ceste Zagreb – Sisak šest mjeseci prije razornih potresa i šest mjeseci nakon njih. U periodu prije potresa dionica autoceste Zagreb – Sisak od Velike Gorice do Lekenika bila je pod sustavom naplate i rijetki su se njome vozili. Nakon potresa je otvorena, ne naplaćuje se, i promet se drastično povećao, odnosno smanjio se na državnoj cesti u smjeru Velika Gorica – Lekenik. Premda su brojke poginulih jednake u šest mjeseci prije potresa i šest mjeseci nakon potresa, u obzir treba uzeti ogromno povećanje prometa, pogotovo u prvom mjesecu nakon potresa kad su mnogi građani i organizacije hrlili u pomoć stradalom području Siska, Petrinje, Gline…
Na autocesti A-11, prije potresa, od 29. lipnja do 29. prosinca 2020. godine, dogodilo se osam (8) prometnih nesreća s materijalnom štetom. U isto vrijeme na državnoj cesti D-30 dogodile su se dvije (2) prometne nesreće s poginulim osobama, u kojima su dvije (2) osobe smrtno stradale, a jedna (1) zadobila lakše tjelesne ozljede. Nadalje, dogodilo se 11 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama, u kojima je pet (5) osoba zadobilo teške tjelesne ozljede, a sedam (7) lakše tjelesne ozljede. Dogodila se i 31 prometna nesreća s materijalnom štetom.
Na autocesti A-11, nakon potresa, od 1. siječnja do 30. lipnja 2021. godine, dogodila se jedna (1) prometna nesreća s poginulom osobom, u kojoj je poginula jedna (1) osoba. Nadalje, dogodile su se tri (3) prometne nesreće s ozlijeđenim osobama, u kojima su dvije (2) osobe zadobile teške tjelesne ozljede, a tri (3) osobe lakše tjelesne ozljede. Dogodile su se i četiri (4) prometne nesreće s materijalnom štetom.
Na državnoj cesti D-30, nakon potresa, dogodila se jedna (1) prometna nesreća s poginulom osobom, u kojoj je jedna (1) osoba smrtno stradala. Nadalje, dogodilo se 10 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama, u kojima su dvije (2) osobe zadobile teške tjelesne ozljede, a osam (8) lakše tjelesne ozljede. Dogodilo se i 20 prometnih nesreća s materijalnom štetom.
Iz navedenih podataka razvidno je da se na autocesti A-11, prije potresa, dogodilo osam prometnih nesreća samo s materijalnom štetom, dok je nakon potresa bilo ukupno također osam prometnih nesreća, ali s težim posljedicama. Ponovit ćemo, opseg prometa bio je daleko veći nego prije potresa. Ne samo zbog povećanja prometa na autocesti, nego i zbog povećanja broja vozila koja su išla prema Sisku i Petrinji i nazad.
Na državnoj cesti D-30, prije potresa, ukupno se dogodilo 44 prometnih nesreća, u kojima su dvije (2) osobe poginule, pet (5) je zadobilo teške tjelesne ozljede, a osam (8) lakše tjelesne ozljede.
Nakon potresa na državnoj cesti dogodila se ukupno 31 prometna nesreća, u kojoj je jedna (1) osoba smrtno stradala, dvije (2) su zadobile teške tjelesne ozljede, a osam (8) lakše tjelesne ozljede, iz čega proizlazi da je na državnoj cesti D-30 nakon potresa bilo manje prometnih nesreća te manje poginulih i ozlijeđenih osoba.
Naravno, svemu ovome treba dodati veliko povećanje prometa, odnosno preusmjeravanje prometa na autocestu, koja pokriva malo više od 20 km puta do Siska. Ostalih 20 km od Siska do Lekenika vozi se državnom cestom D-30. Možemo samo zamišljati kako bi izgledale brojke da nije dovršena dionica Velika Gorica – Lekenik i nadati se da će nam autoceste biti pristupačnije (financijski).
