U lipnju smo bili svjedoci nekoliko tragičnih prometnih nesreća u kojima su opet izgubljeni brojni životi, a u mnogo njih sudjelovali su motociklisti. Upravo kako bismo odgovorili na pitanje koje su najčešće pogreške vozača, uz pomoć Franje Mihocija, stručnjaka za promet i nekadašnjeg sudskog vještaka za promet, pokušali smo rasvijetliti što se zapravo događalo u četiri prometne nesreće u kojima je, nažalost, petero ljudi poginulo. Ovaj tekst nema ambiciju preuzeti ulogu stručnog autoriteta, nego na jednostavan način objasniti moguće uzroke i apelirati na vozače i ostale sudionike u prometu da budu oprezni.
Prvi slučaj: Zagreb, Jarunska ulica, nalet motocikla na pješakinju, 26. lipnja 2021., oko 0.40 sati
Krećući se Jarunskom ulicom u blagom preglednom lijevom zavoju u smjeru sjeveroistoka (prema Selskoj cesti), 21-godišnji vozač motocikla Honda, imotskih registarskih oznaka, s 20 godišnjim putnikom, prije stjecanja prava na upravljanje vozilom određene kategorije, naletio je na 20-godišnju pješakinju koja je preko obilježenog pješačkog prijelaza prelazila kolnik u smjeru sjevera. Ni vozač ni putnik motocikla nisu nosili zaštitnu kacigu.
Kako nam opisuje Franjo Mihoci, na mjestu nesreće dvosmjerna dvotračna ulica ima asfaltni kolnik u dobru stanju. Nesreća se dogodila pri kućnom broju 5, na pješačkom prijelazu koji povezuje na južnoj strani pristup klubu Club Roko, a na sjevernoj prostor studentskog naselja. Ulica je osvijetljena. U više stotina metara uzduž južne strane ulice proteže se parkiralište. Oko 100 metara pred opisanim pješačkim prijelazom nalazi se još jedan pješački prijelaz, a oko 50 metara pred mjestom naleta Honde na pješakinju na obje prometna traka nalaze se uspornici. Između oba pješačka prijelaza kolnik ima uzdužnu neisprekidanu crtu.
Prema raspoloživim podacima, u vrijeme nesreće vozač Honde pretjecao je kolonu vozila.
Čitava Jarunska cesta od Ulice Hrgovići do Savske ceste sadrži niz uspornika i pješačkih prijelaza te, bitno rjeđe, semafore, s povremenim ograničenjima brzine na 40 km/h.
U naletu Honde na pješakinju poginula je pješakinja, vozač Honde teško je ozlijeđen, a Honda je nakon udara u pješakinju prešla izvan kolnika na južnu stranu ulice, udarivši u rubni kamen i stup javne rasvjete. Protiv vozača Honde podnijeta je kaznena prijava Općinskomu državnom odvjetništvu u Zagrebu zbog sumnje da je počinio kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227., stavak 1., 2. i 6., Kaznenog zakona Republike Hrvatske (izazivanje opasnosti za život kršenjem propisa o sigurnosti prometa kažnjivo od šest mjeseci do pet godina zatvora, počinjenje djela iz nehaja, u slučaju prouzročenja smrti jedne ili više osoba počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina).
– Prometno-tehnički gledano, riječ je o vrlo jednostavnoj osnovnoj analizi nesreće (osim utvrđenja brzine Honde) koju je, razvidno, neprimjerenom vožnjom prouzročio vozač motocikla Honda. Neprimjerenost se očituje u pretjecanju kolone vozila, i to na mjestu zabrane pretjecanja (neisprekidana uzdužna crta, pješački prijelaz), pri čemu su u pretjecajnoj zoni motocikla Honda još i uspornici, nakon kojih se nalazi obilježeni pješački prijelaz. Dodatno, riječ je o vožnji u noćnim uvjetima u području vrlo posjećenog kluba i studentskog naselja, gdje se očekuje gušći pješački promet. Dakako, brzina pretječućeg motocikla nije bila primjerena svim opisanim elementima mjesta nesreće i prometu – navodi Mihoci.
Dodaje kako se s motrišta policije ova nesreća može kategorizirati na više načina, ta kategorizacija zaustavlja se na nekoliko parametara, najčešće se uzroci nesreća svrstavaju u preveliku brzinu, alkoholiziranost, uporabu mobitela itd. Jedno ispitivanje odabranog uzorka iskusnih vozača koje je proveo Hrvatski autoklub rezultiralo je dojmovima kako su najčešći uzroci prometnih nesreća vozača do 25 godina precjenjivanje vozačkih sposobnosti (77%) i vožnja neprilagođenom brzinom (62%).
– Dublja analiza prometne nesreće u Jarunskoj ulici u srži jest otkrivanje uzroka opisanoga ponašanja vozača motocikla (‘psihološki profil osobe, vozača’). Opisano ponašanje vozača motocikla u osnovi je oblik agresivne, pa i bezobzirne, neodgovorne vožnje, uzroke pak takvoga ponašanja nemoguće je poznavati temeljem policijskoga medijskog izvješća o nesreći, kao ni uvidom u zapisnik o očevidu prometne nesreće, a ostat će nepoznati i nakon obavljenoga prometnog vještačenja nesreće. U sudskom postupku od vozačeva odvjetnika očekuje se opravdavanje vozačeva ponašanja u prometu, a sudac može odlučiti o naručivanju psihološkog vještačenja vozača. Osvrnuvši se samo na apsolutnu važnost pažnje, pozornosti, u vožnji, u analiziranoj nesreći nalazio se njezin potpuni izostanak, vozač nije pazio na brzinu motocikla, vozio je po osjećaju, nije pratio ni promet ni cestu, nije imao ni trunke defenzivnosti u vožnji, izostala je bilo koja anticipacija promjena prometnih i uvjeta ceste – čini se da je sva vozačeva pažnja bila izbjegavanje uspornika! Dakle, motociklisti, kao ranjiva skupina, itekako mogu biti i ranjavajući – navodi Mihoci.
Drugi slučaj: Zagreb, T-raskrižje Zagrebačke avenije i Ulice Hrvatskog sokola, nalet motocikla na biciklista, 20. lipnja 2021., 8.48 sati
U kretanju lijevim prometnim trakom sjevernog kolničkog traka Zagrebačke avenije prema zapadu, namijenjenog kretanju u smjeru zapada, nailaskom na semaforizirano raskrižje s Ulicom Hrvatskog sokola, motocikl Suzuki, zagrebačkih registarskih oznaka, kojim je upravljao 24-godišnji vozač, na istočnom pješačkom prijelazu naletio je na 64-godišnjeg biciklista, koji je preko navedenoga prijelaza upravljao od juga prema sjeveru. U nesreći su smrtno stradala oba vozača.
Kako navodi Mihoci, na mjestu nesreće Zagrebačka se cesta pruža u pravcu te je preglednost mjesta nesreće dobra. Asfaltni kolnik nema zamjetnih oštećenja, tijekom nesreće bio je suh, a vidljivost bila dobra. Sjeverni kolnički trak istočnog privoza ima tri prometna traka za vožnju u pravcu i dodatni trak za lijeve skretače u Ulicu Hrvatskog sokola.
Po videozapisu kojim raspolaže policija, stradali biciklist preko pješačkog se prijelaza kretao vozeći bicikl od juga prema sjeveru u trenutku dok je za njegov smjer kretanja u tom dijelu bilo upaljeno crveno svjetlo. Ovdje, međutim, treba istaknuti da nije navedeno kakvo je semaforsko svjetlo svijetlilo – za pješake (pa i za stradaloga biciklista).
– Vrlo često u medijima prevladava potpuno zavaravajući pogled na pješačko crveno svjetlo, kao pješak je kriv jer je prelazio pješačkim prijelazom tijekom uključenog crvenog svjetla za pješake. Apsolutno netočno! Mnogo pješaka koji započnu dopušteni prelazak kolnika jer imaju uključeno zeleno pješačko svjetlo u jednom času bit će u situaciji, potpuno dopuštenog i zakonom zaštićenog, prelaženja kolnika (trajanja koje prema propisima određuje projektant semaforizacije) iako će imati uključeno crveno pješačko svjetlo. Ovisno o projektu semaforizacije, u odnosu na uključivanje zelenoga svjetla za motorna vozila, pješačko zeleno svjetlo najčešće će se pojaviti prije uključivanja zelenoga svjetla za motorni promet – rekao je Mihoci.
Dodaje kako je nesreća imala široki višednevni medijski odjek u kojem se raspravljalo o raznim aspektima te nesreće, s naglaskom na prevelikoj brzini motocikla i nepropisnoj vožnji biciklista, koji je prijelazom morao pješačiti, gurajući bicikl. Po raspoloživosti opisanog videozapisa javno je zanimanje za nesreću jenjalo.
– Vjerojatno je najveća korist od takva medijskog interesa bilo upozoravanje na ponašanje motociklista na Zagrebačkoj aveniji – na učestale naglašeno prebrze vožnje motociklista, pa i s neprimjerenim mijenjanjem prometnog traka, iako ne izostaju slične trke i nekih vozača osobnih automobila. Dugoročnije, ostaju problemi povećanja sigurnosti motociklista i žrtava prebrzih motociklističkih vožnji te jasnije regulacije kretanja biciklista – napominje Mihoci.
Treći slučaj: DC303, čvorište Okreti, sudar motocikla Yamaha i osobnog automobila Hyundai, 15. lipnja 2021,, 18.22 sati
Osobni automobil Hyundai, pulske registarske oznake, s 24-godišnjom vozačicom i 27-godišnjim suvozačem, koji se cestom DC303 u području čvora Okreti (spoj DC303 na čvor Kanfanar Istarskog ipsilona s naplatnom postajom) kretao u smjeru Kanfanara, sudario se s motociklom Yamaha, pulske registarske oznake, kojim je također prema Kanfanaru upravljao 28-godišnjak prevozeći 24-godišnjeg putnika. Prema policijskoj medijskoj objavi, vozila su se sudarila bočnim stranama, po sudaru su skrenula s ceste te se automobil zapalio, vozač i putnik motocikla u nesreći su smrtno stradali, a vozačica automobila teže je ozlijeđena.
Iz policijskog medijskog priopćenja može se saznati još samo da se radilo o udaru motocikla u lijevu stranu osobnog automobila, što bi odgovaralo situaciji u kojoj je motocikl bio u pretjecanju osobnog automobila.
– Slijedom vrlo šturog opisa nesreće i bez zapisnika s očevida nemoguće je imalo pouzdano analizirati ovu nesreću, policija je očevice javno pozvala da se jave i pomognu u istrazi nesreće.
Kad bi raspoloživi opis nesreće bio točan, nesreću bi uzrokovao vozač motocikla nepropisnim, krajnje rizičnim, pretjecanjem u području složenog raskrižja. Mjesto Okreti su Hrvatske ceste uvrstile u opasna mjesta te je ono stoga programom održavanja cesta za 2019. godinu bilo predviđeno za sanaciju. Raspoloživa fotografija dokumentira da je sanacija i obavljena. Ipak – u jednoj jedinoj nesreći živote su izgubila dva mladića – navodi Mihoci.
Četvrti slučaj: Sesvete, T-raskrižje Industrijske ceste i Jelkovečke ulice, sudar motocikla i osobnog automobila, 26. lipnja 2021., oko 18.15 sati
U vožnji dvosmjernom dvotračnom Industrijskom cestom u smjeru istoka, u skretanju ulijevo u T-raskrižju s Jelkovečkom cestom, osobno vozilo BMW, zagrebačkih registarskih oznaka, kojim je upravljala 40-godišnjakinja, sudarilo se s motociklom Aprilia, zagrebačkih registarskih oznaka, kojim je u istom smjeru, u pretjecanju kolone vozila, upravljao 25-godišnji vozač, i to bez upisane A kategorije u vozačkoj dozvoli, a u nesreći je smrtno stradao. Prema policijskoj medijskoj objavi, vozačica je skretanje ulijevo započela prethodno se ne uvjerivši može li to učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, propustivši uočiti iza nje nailazeći i lijevim prometnim trakom pretječući motocikl Apriliju. Vozač Aprilije sudar je, bezuspješno, izbjegavao kočenjem.
– Istočni privoz Industrijske ceste pred raskrižjem ima iscrtanu uzdužnu neisprekidanu crtu. U ovoj nesreći ključna je nepropisna, krajnje opasna vožnja motociklista nedopuštenim pretjecanjem kolone vozila, pretjecanjem na mjestu neisprekidane središnje crte i pretjecanjem u raskrižju! Doprinos nesreći nalazi se i u vožnji vozačice automobila, koja se nije u potpunosti uvjerila u sigurno skretanje ulijevo – zaključuje Franjo Mihoci za Reviju HAK.
Za kraj, budite oprezni, jedna pogreška u prometu može vas skupo koštati.
