Analitičari iz kuće Roland Berger objavili su svoju procjenu kratkoričnih kretanja u autoindustriji, odnosno razvoja krize s čipovima. Na tržištu se razvio sustavni jaz između potražnje i ponude, potaknut strukturnim neravnotežama i temeljnom neusklađenošću lanca opskrbe. Vanjski šokovi poput pandemije koronavirusa samo su pogoršali situaciju, ostavljajući zalihe proizvođača na najnižim razinama posljednjih godina. Ukupna potražnja za poluvodičima raste za 17% godišnje, u usporedbi s otprilike godišnjim povećanjem proizvodnih kapaciteta od 6% između 2020. i 2022. godine. Nedostatak ponude vjerojatno će trajati barem do 2023. godine.
Automobilska industrija je jedna od najteže pogođenih. Automobili tradicionalnih proizvođača uvelike se oslanjaju na stariju generaciju čipova. Nažalost za industriju, upravo ove vrste čipova najviše su pogođene smanjenom ponudom.
Struktura poluvodiča u automobilima prolazi kroz duboku promjenu.
Novi proizvođači automobila, poput Tesle, na primjer, koriste novu generaciju čipova koji su centralizirani, moćniji i trenutno s njima nema problema u opskrbi (te čipove nalazimo i u novim moćnim računalima). Tradicionalni proizvođači, pak, koriste platforme za nove automobile koje uključuju ugradnju veće količine čipova starijih generacija, koji polako nestaju iz proizvodnje. Očigledno će se i oni s novim generacijama morati prebaciti na moderniji hardver.
Svi proizvođači čipova povećavaju ulaganje u nove poluvodiče i njihovu proizvodnju pa je većina proizvođača automobila ostavljena na svojevrsnoj vjetrometini.
Pojačavanje proizvodnje novih poluvodiča također neće riješiti krizu opskrbe u kratkom roku. Za proširenje kapaciteta potrebno je vrijeme – tri do četiri godine za izgradnju i povećanje kapaciteta Kao rezultat ovih čimbenika, u Roland Bergeru ne očekuju ublažavanje nedostatka starije generacije čipova prije 2023.
Osim toga, opasnosti u opskrbi leže i u poremećenim lancima opskrbe pa čak i tropskim olujama, koje mogu utjecati na prozivodnju u tvornicama u Aziji i transport poluvodiča.