Unatrag nekoliko godina u Hrvatskoj se koristi nova metodologija identifikacije opasnih mjesta odnosno crnih točaka na prometnicama. Temelj za utvrđivanje lokacija koje se definiraju kao opasna mjesta koriste se određene metodologije. Treba istaknuti i da nije svako mjesto na kojem se dogodila teška prometna nesreća s teško ozlijeđenim ili poginulim osobama ujedno i opasno mjesto.
Ipak, u Republici Hrvatskoj se od 2004. do 2017. godine za identifikaciju opasnih mjesta na državnim cestama koristila Metodologija pristupa sigurnosti prometa koju su 2004. godine izradile Hrvatske ceste d.o.o. u suradnji s Institutom građevinarstva Hrvatske d.d. Prema navedenoj metodologiji, opasnim mjestom smatralo se raskrižje ili odsječak ceste duljine do 300 m, odnosno opasna dionica duljine od 300 do 1000 m, uz uvjet da udovoljavaju sljedećim kriterijima i to: 12 ili više prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama u protekle tri godine, i/ili 3 ili više istovrsne prometne nesreće s ozlijeđenim osobama u tri godine (ista grupa sudionika, isti pravac kretanja, iste konfliktne površine i dr.), i/ili 15 ili više prometnih nesreća u tri godine.
Navedena metodologija identifikacije opasnih mjesta kao kriterij nije koristila prometno opterećenje, dakle temeljila se isključivo na podacima o prometnim nesrećama i njihovim posljedicama. Zbog toga je izrađena nova Metodologija identifikacije opasnih mjesta koja je službena metodologija sanacije opasnih mjesta u Republici Hrvatskoj od 2017. godine.
Popis opasnih mjesta rangiran po razini rizika
Temelji se na statističkom ispitivanju lokacija na kojima su se dogodile prometne nesreće te je u potpunosti usklađena s međunarodnim iskustvima i preporukama. Nova metodologija je orijentirana upravo na relevantnost identifikacije opasnih mjesta, što se postiže u nekoliko koraka.
Nakon prikupljanja podataka o prometnim nesrećama i samoj cesti slijedi identifikacija opasnih mjesta definiranjem parametara i statističkim ispitivanjem lokacije. Prema različitim parametrima rangiraju se opasna mjesta, a na terenu se prikupljaju detaljni podaci i pregledavaju se identificirana mjesta. Slijedi zaključak odnosno potvrda ili opovrgavanje opasnog mjesta. Ukoliko je mjesto ocijenjeno opasnim (crna rupa) predlažu se mjere sanacije, izrađuje se projektna dokumentacija te slijedi provedba sanacije i na kraju evaluacija sanacije. Istaknimo kako na mreži autocesta u Republici Hrvatskoj nisu utvrđena opasna mjesta („crne točke“) tako da se one nalaze samo na državnim cestama.
Identificirana opasna mjesta na mreži državnih cesta 2021. godine
Prema novoj Metodologiji Hrvatske ceste kontinuirano provode identifikaciju potencijalno opasnih mjesta za proteklo trogodišnje razdoblje na temelju dostupnih podataka o prometnim nesrećama i prometnog opterećenja. Za identifikaciju opasnih mjesta za 2021. godinu koriste se podaci iz 2018., 2019. i 2020. godine, a podaci o prometnim nesrećama i njihovim posljedicama dobiveni su od strane Ministarstva unutarnjih poslova.
Opasna mjesta čija se sanacija financira sredstvima iz EU fondova
Podaci o karakteristikama prometnog toka dobiveni iz rezultata brojenja prometa na mreži cesta objavljuju se u biltenu Hrvatskih cesta Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske. Iz Hrvatskih cesta ističu kako vrste prometnih nesreća ovise o značajkama i vrsti same lokacije odnosno dijela ceste (raskrižje, ravni cestovni potez, zavoj i sl.). Sukladno tome najčešće prometne nesreće koje su se događale na utvrđenim opasnim mjestima bile su slijetanje, bočni sudar, sudar iz suprotnih smjerova te vožnja u slijedu.
Od stupanja na snagu nove Metodologije za identifikaciju opasnih mjesta u cestovnoj prometnoj mreži ukupno utvrđeno je 38 opasnih mjesta. U 2019. godini bile su 24 crne točke. Posljednji pregled potencijalno opasnih mjesta na mreži državnih cesta proveden je 2021. godine. Utvrđeno je ukupno 14 opasnih mjesta. Drugim riječima, postupcima i aktivnostima sanacije i rekonstrukcije dionica državnih cesta došlo je do smanjenja novoutvrđenih opasnih mjesta. Najviše opasnih mjesta identificirano je u Ličko-senjskoj županiji – četiri. Po dvije crne točke nalaze se u Osječko-baranjskoj i Zadarskoj županiji dok se po jedna nalaze u još šest županija: Brodsko-posavskoj, Istarskoj, Sisačko-moslavačkoj, Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj i u Varaždinskoj.
Sanacija jednog opasnog mjesta
Hrvatske ceste su krajem 2021. godine provele sanaciju opasnog mjesta na državnoj cesti DC25 (Korenica – Karlobag), koje je rangirano kao opasno mjesto s najvećom razinom rizika. Po prvi put je u Republici Hrvatskoj u sanaciji korištena jedna nova tehnologija. Kako se radi o zavoju na kojemu je dolazilo do izlijetanja motociklista poduzete su mjere povećanja sigurnosti koje su se odnosile na postavljanje odbojne ograde u punoj dužini zavoja. Dodan je dodatni plašt za motocikliste, postavljena je dodatna prometna signalizacija kojom se naglašava zahtjevan zavoj. Dodatno je povećana hvatljivost kolnika neinvazivnom metodom te su postavljeni senzori udara i obavljeno njihovo povezivanje na Središnji centar za nadzor i upravljanje prometom kako bi se u slučaju izlijetanja vozila, posebice motociklista, reagiralo u najkraćem mogućem vremenu.
Od ukupno 38 utvrđenih opasnih mjesta Hrvatske ceste trenutno provode aktivnosti na sanaciji njih 22 Nakon izrade projektne dokumentacije slijedi ishođenje akata nadležnih tijela odnosno radovi na samoj sanaciji. Ukupna procijenjena vrijednost sanacije na 22 opasna mjesta iznosi oko 80 milijuna kuna.
Iako se od 2017. godine koristi nova metodologija, u tijeku je i provedba projekta sanacije 23 opasna mjesta koja su utvrđena sukladno Metodologiji pristupa sigurnosti prometa iz 2004. godine, a za koja su odobrena sredstva za sufinanciranje iz EU fondova. Projekt sanacije tih 23 opasna mjesta planira se u potpunosti završiti do lipnja 2023. godine. U ovom trenutku su u cijelosti sanirana dva od navedena 23 opasna mjesta (opasno mjesto Baćin Do“ na državnoj cesti DC51 te opasno mjesto Vinkovci na državnoj cesti DC55) dok je za ostala opasna mjesta u tijeku izrada projektne dokumentacije, ishođenje potrebnih akata o gradnji ili suglasnosti nadležnih tijela, provedba postupaka javne nabave za radove sanacije te izvođenje radova. Ukupna vrijednost projekta je 68,596.132,80 kuna, od kojih prihvatljivi troškovi financiranja iznose 55,433.982,80 kuna. U sklopu navedenog projekta sufinancirana je i nabava Specijalnog vozila za inspekciju odnosno pregled cesta, a bit će u funkciji analize stanja kolnika i sigurnosti državne cestovne mreže.
Pojedini postupci sanacije opasnih mjesta zahtijevaju izradu idejnih i glavnih projekata, a samim time i ishođenje različitih dozvola, mišljenja i suglasnosti te nerijetko otkup zemljišta prije početka same sanacije pa su stoga do potpune sanacije pojedinog opasnog mjesta poduzete dodatne aktivnosti kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri utjecalo na mogućnost nastanka prometnih nesreća te smanjenje njihovih posljedica. Poduzimaju se mjere poput izmjene i dopune prometnih znakova, signalizacije i opreme ceste, izgradnje dodatnih prometnih traka za skretanje, uklanjanje prepreka koje smanjuju preglednost, grade se pješačke i biciklističke staze, kružni tokovi prometa, raskrižja se semaforizaju te se poboljšavaju karakteristike površina kolnika i geometrijske karakteristike ceste.
Hrvatske ceste su u razdoblju od 2001. godine do danas provele sanaciju više od 280 opasnih mjesta na mreži državnih cesta, za što je investirano više od 280 milijuna kuna. Usporedbom podataka o prometnim nesrećama koje su evidentirane u trogodišnjem razdoblju prije sanacije te u istom razdoblju nakon sanacije opasnih mjesta utvrđeno je ukupno smanjenje broja prometnih nesreća za 76,2%, broja poginulih osoba za 90,3%, teško ozlijeđenih za 75,3% i broja lakše povrijeđenih za 72,3%.
