Platforma na kojoj možete provjeriti povijest automobila, carVertical, pokušala je otkriti kako se stopa prevara s kilometražom razlikuje od zemlje do zemlje. Tvrtka je provela istraživanje na gotovo 900.000 provjera povijesti automobila obavljenih u 2021. godini.
Na temelju podataka, čini se kako je skidanje kilometara najčešće u Latviji. Više od 24% vozila provjerenih na carVerticalu u ovoj zemlji imalo je izmijenjena očitanja kilometraže. Ovaj zapanjujući broj sugerira da svaki četvrti kupac rabljenih automobila u Latviji dobiva automobil s kojim su neovlašteno postupali kriminalci. Drugo mjesto po najvećem udjelu prevara s kilometražom drži Rumunjska. Svaki peti rabljeni automobil ili gotovo 20% automobila provjerenih na carVerticalu u Rumunjskoj imalo je problema s kilometražom. Ni situacija u drugim baltičkim zemljama ne izgleda baš najbolje: Estonija je na trećem mjestu po najvećem udjelu rabljenih automobila s vraćenom kilometražom, dok je Litva četvrta. Rusija i Ukrajina također su među zemljama s većim postotkom vozila s lažnim mjeračem kilometraže.
S druge strane, situacija u nekim zemljama srednje i južne Europe izgleda mnogo bolje, ali čak i dalje postoji veliki broj automobila s vraćenom kilometražom. Svaki deseti rabljeni automobil provjeren na carVerticalu u Češkoj, Slovačkoj, Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji imao je prevaru s kilometražom. U međuvremenu, udio automobila s vraćenom kilometražom u Poljskoj i Mađarskoj dosegao je 12, odnosno 14%.
Voditelj odjela za komunikacije u carVerticalu Matas Buzelis napominje da problemi s transparentnošću u Europi godišnje koštaju milijarde eura. Ljudi misle da dobivaju dobru ponudu kupujući jeftino, ali u stvarnosti, ako automobil ima sumnjivu povijest, na kraju će potrošiti puno više na popravke.
– Glavni izvori rabljenih automobila za istočnoeuropsko tržište su Njemačka, Francuska, Belgija, Nizozemska i Italija. Prekogranične transakcije automobila su najrizičnije jer se upravo tu najčešće krivotvore očitanja kilometraže. Skidanje kilometraže na automobilu je tzv. nevidljivi zločin. Prema nekim znanstvenim istraživanjima, zbog toga nastaje ekonomska šteta veća od 9 milijardi eura godišnje, i to samo u Europi – pojašnjava Buzelis.
Problem je u tome što vlasti ne mogu učinkovito pratiti kriminalce koji su skinuli kilometražu, a postavlja se i pitanje zakona koji propisuju kazne za takve prekršaje. Iako su neke zapadnoeuropske zemlje poznate po velikim novčanim, pa čak i zatvorskim kaznama za prevarante, obično nema dovoljno resursa za rješavanje takvih problema na manjim tržištima gdje je dob automobila prosječno starija.
