Nije moguće drugačijim tonom prozboriti o vozačima koji unatoč svijesti da su svojim vozilom u prometu „oborili“ drugo ljudsko biće kao primarnu ideju za daljnje postupanje, imaju isključivo namjeru da ostanu nepoznati, da im se ne uđe u trag, da nestanu, obrišu prašinu s ramena i poprave oštećenja na vozilu kako bi se prikrili i sakrili. Ništa se kao nije dogodilo, nastavljaju sa svojim životom, brišući i u sjećanju nemili događaj.
Što može učiniti biciklist kada ga automobil udari i produži dalje, mrtvo hladno? Nadati se kakvom svjedoku s dobrom percepcijom i memorijom da uoči i zapamti registarsku oznaku. Pouzdati se u kamere na okolnim objektima i kakvoj snimci koja će omogućiti identifikaciju svirepog vozača. Nekim čudnim čudom kamera i kvalitetnih snimki nikad nema kad ih čovjek treba. Neovisno radi li se o pješaku, biciklisti ili vozaču drugog vozila.
Što je za činiti biciklisti kojeg je udarilo nepoznato vozilo? Za početak valja pripomenuti kako činjenica što su biciklističke staze sve prisutnije u našim sredinama ne znači da naleta motornih vozila na bicikliste manjka. Čega je to posljedica? Nepoznavanja i nepoštivanja prometnih pravila i propisa. Automobil je opasna stvar! Upravljati automobilom znači upravljati opasnom stvari. Nikada i ni pod kojim okolnostima to ne treba smetnuti s uma. Najčešći naleti vozila na bicikliste dešavaju se kod „presijecanja putanja“! Znate kada i biciklist i vozač motornog vozila imaju svoju nakanjenu putanju i izostanak ideje da bi im išta i/ili itko trebao ili mogao omest nakanu da se njome kreću bez zastajkivanja i propuštanja drugih, koji uostalom nemaju što tražiti u njihovoj „nakanjenoj putanji“! Raskrižja, dakako! Kada vozilo skreće pri presijecanju biciklističke trake koja se proteže uzduž kolnika kojom se kreće i ne propusti biciklistu koji okreće pedale svog vozila po biciklističkoj traci u istom smjeru.
Tu se putevi ukrštaju, križaju! Tu se naleti događaju. Odmah da ponovimo gradivo za vozače jedne i druge! Vozač koji pri skretanju presijeca biciklističku stazu ili traku koja se pruža uzduž kolnika kojim se kreće dužan je propustiti bicikle koji se kreću po biciklističkoj stazi ili traci u istom ili suprotnom smjeru! Kazna tri do sedam tisuća kuna. Obratite pozornost na ovo pravilo i ne, nemojte se vaditi na obvezu bicikliste da siđe s bicikla i pregura ga preko tog križanja! To nije ta situacija!
Naravno, čim je kakvo raskrižje u igri, tu se opasnost za sraz multiplicira! No, neovisno dogodi li se sraz dvaju sudionika u prometu na raskrižju ili izvan njega, minimum humanosti se očekuje, unatoč stresu, žurbi, manjku savjesti i svijesti o vlastitoj svireposti.
Što je za činiti biciklisti kada ga motorno vozilo udari i produži bez stajanja i zastajkivanja dalje, a nema informacija unatoč svim poduzetim naporima na temelju kojih bi se moglo identificirati vozilo, odnosno osoba koja je to učinila?
Postupak je isti kao i u svakom slučaju kada je štetu uzrokovana uporabom nepoznatog vozila a oštećenik je fizička osoba. Bila ona pješak, biciklist, romobilist ili vozač drugog motornog vozila. Odredbom članka 30. stavak 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu propisano je da oštećena fizička osoba kojoj je šteta nanesena uporabom nepoznatog vozila može podnijeti odštetni zahtjev Hrvatskom uredu za osiguranje a nepoznato vozilo je vozilo koje nije bilo moguće identificirati kao ni njegovog odgovornog osiguravatelja. Samo pazite ne možete s uspjehom podnijeti takav zahtjev ukoliko imate samo i isključivo štetu na stvarima! Mora u pitanju biti oštećenje zdravlja, tjelesna ozljeda ili smrt. Oštećena fizička osoba ima pravo zahtijevati naknadu štete zbog smrti, tjelesne ozljede ili oštećenja zdravlja. Ukoliko je Hrvatski ured za osiguranje nekom od sudionika ove prometne nesreće nadoknadio štetu zbog smrti ili teških tjelesnih ozljeda koje su zahtijevale bolničko liječenje tada oštećena osoba ima pravo zahtijevati naknadu štete zbog uništenja ili oštećenja stvari. Iznosi koje je maksimalno moguće tražiti su limitirani zakonom.
Samo obratite pažnju, ukoliko Hrvatski ured za osiguranje ne bi bio raspoložen dobrovoljno udovoljiti vašem odštetnom zahtjevu, svoje pravo morat ćete ostvarivati u parničnom postupku tamo je na vama teret dokaza. Oštećena fizička osoba kojoj je šteta nastala uporabom nepoznatog vozila dužna je u parničnom postupku u kojem zahtijeva naknadu štete od Hrvatskog ureda za osiguranje dokazati da je pretrpjela štetu i činjenicu da joj je šteta nastala od strane nepoznatog vozila u pokretu. Županijski sud u Varaždinu u odluci Gž 1369/2019-2 od 14. siječnja 2020. zauzeo je takav stav.
Međutim, ukoliko postoje dokazi da ste doista pretrpjeli štetu i da je šteta doista nastala od strane nepoznatog vozila u pokretu, nema razloga da se ne upustite u taj postupak i polučite obeštećenje, okončate tu priču koliko toliko u svoju korist iako s gorkim okusom neljudskosti koja vlada.
Neka Vas ohrabri i dade vam neku okvirnu ideju „stvarnog stanja stvari“ presuda Županijskog suda u Vukovaru Gž-482/2020-2 od 25. studenog 2021. kojom je potvrđena prvostupanjska presuda kojom je u korist bicikliste naložena isplata iznosa od 18.600,00 kao i s osnova uništene odjeće iznos od 1.200,00 kuna te 1.330,00 kuna štete na biciklu uz kamatu i naknadu troška postupka. U konkretnom slučaju do predmetnog štetnog događaja došlo je kada je NN vozač upravljao NN vozilom i ušao u raskrižje dok je na semaforu za njegov smjer kretanja bilo upaljeno zeleno svjetlo i u raskrižju je skretao u lijevo prema kolniku…, a pri skretanju, dok je presijecao biciklističku traku koja se proteže uzduž kolnika kojom se kreće nije propustio biciklistu koji se kretao po biciklističkoj traci u istom smjeru. Biciklist je pao na desnu ruku u pomoć mu je priskočio očevidac koji je vidio kako biciklista leti i pada na zemlju, a vozilo da je nastavilo vožnju…i nije stalo, očevidac se zaustavio radi pružanja pomoći tužitelju, pri čemu ni on ni biciklist nisu mogli utvrditi registarsku oznaku vozila.
Doba je lijepog vremena, biciklisti su prisutniji u prometu, suživot je neophodan i povećan oprez, a humanost je ionako svevremenska kategorija koju ni jedna naknada štete ne može nadomjestiti.
