Kasno ljeto i izleti: Naša četiri (mala) dragulja koja morate posjetiti!

Zapravo malo znamo o mnogim znamenitostima kojima su bogati i mali gradovi Hrvatske, uz raznolika događanja koja ispunjavaju cijelu godinu. Izabrali smo Ozalj, Daruvar, Valpovo i Malinsku

Pomalo odmiče ljeto, pa već razmišljamo o kraćim izletima krajem ljeta i u ranu jesen. To je možda i najugodnije doba godine. Predstavljamo vam četiri mala hrvatska grada i njihovu okolicu! U središnjoj Hrvatskoj slikovit je Ozalj nedaleko od Karlovca. Nastao iz srednjovjekovne utvrde na klisuri iznad Kupe, Stari grad Ozalj danas udomljuje i ozaljski Zavičajni muzej. Među vlasnicima Grada bili su Frankopani i Zrinski, kad je grad, u 17. stoljeću, bio središte ozaljskog književnog kruga. Njegovi su nositelji pisali jezikom koji ujedinjuje sva tri hrvatska narječja!

Ozalj

Zadnji plemići u Starom gradu bile su obitelji Thurn i Taxis, a one su ga 1928. darovale Družbi Braća Hrvatskoga Zmaja, koja je, s iznimkom doba druge Jugoslavije, od tada njegov vlasnik. 

Ozalj i okolicu obuhvaća Turistička zajednica područja Kupa. Njezin direktor Toni Šarić tumači da u njezin djelokrug spada sjeverozapad Karlovačke županije, odnosno mjesta uz Kupu – Ozalj, Lasinja, Draganić, Kamanje, Žakanje i Ribnik. 

– Posjetitelji nam najviše dolaze razgledati Stari grad i muzej, a potonjem pripada slikoviti Etno park kraj središta Ozlja. To je muzej na otvorenom sa starim pokupskim drvenim kućama slamnatih krovova. Munjara na Kupi u Ozlju je najstarija kontinentalna hidroelektrana u Hrvatskoj! Puštena je u rad 1908. godine radi rasvjete Karlovca. Inače, Ozalj je prvi hrvatski grad koji se uključio na europsku Rutu impresionizma, a veza je naša Slava Raškaj, rođena u Ozlju. Slavi raznim programima svake godine posvećujemo cijeli ožujak – ponosan je Šarić.

Ime velike slikarice nosi i Gradsko kupalište, gdje je ljeti Dnevni boravak na Kupi. 

Okolica Ozlja ugodna je kombinacija brežuljaka i dolina Kupe i Dobre, ali i gorja Žumberka. Odlično mjesto za ribolovce i sve ljubitelje prirode su Jezera Šljunčare. 

– Naš kraj je od 2015. godine poznat i po slasnoj štrudli i Štrudlafestu, prvog vikenda u rujnu. Jaškovo je znamenito selo štrudle, ali i mjesto s drugom ugostiteljskom ponudom i autohtonim ruralnim turizmom. Mnogi su vjerojatno bili u restoranu Žganjer, OPG-u Kovač (poznatom po bučinu ulju) ili restoran s mlinom Papalina. Između Ozlja i Jaškova je i Pavlinski samostan Svetice. Sve atraktivnija ponuda je u Vivodini i u Vrhovcu, vinorodnim brežuljcima, koja su zavoljeli i ljubitelji Svjetskog prvenstva u rallyju. Održavaju se Wine&Walk vikendi i sve je veća ponuda aktivnog odmora – kaže direktor TZ-a. 

Slikovita mjesta za izlet uz Kupu i Dobru su Pravutina i Žakanje. U Kamanju je, uz Kupu, špilja Vrlovka, dulje od 150 godina poznata istraživačima i turistima. Lani je tamo otvoren i Arheološki park pa svjedoči kontinuitetu života na tome mjestu od mlađeg kamenog doba. 

– U Ribniku blizu slovenske granice atrakcija je Stari grad, ali i Srce prirode Srakovčić, integralni hotel i kamp, omiljeno mjesto ljubitelja netaknute prirode. U Draganiću je imanje Contessa, na kojemu se djeca pretvaraju u princeze i vitezove. KUD Sv. Juraj u Draganiću čuva baštinu svoga kraja – nastavlja naš domaćin. 

Spomenuo je i Lasinju, koja je na mnogim biciklističkim rutama, a sve više gostiju tamo dolazi na festival LAFest u lipnju.

– Zanimljivi smo i planinarima (Sveta Gera), lovcima, ribičima, a imamo idealne uvjete za kuglanje, trail utrke, vožnje kajacima, taekwondo i  konjički sport. Pokrenuli smo i brand Štrudla by bike, lagane obiteljske cikloturističke rute, koje stalno širimo. Dakle, odmaknite se od svojih ekrana i dođite k nama u prirodu – poziva Toni Šarić.

Daruvar

Dobro došli u grad termalnih voda, vrhunskih vina, staročeškog piva i tamnog neba! Tako goste pozivaju Daruvarčani. Taj grad u zapadnoj Slavoniji, ali i općine  Dežanovac, Đulovac, Končanicu i Sirač pokriva TZ Daruvar – Papuk. Sjedište Saveza Čeha RH upravo je u Daruvaru jer u tom kraju živi najviše Čeha u nas, a u naselju Končanici su i većina. Daruvar je udaljen 130 km od Zagreba, 50-ak od Bjelovara i Virovitice, 120 km od Sl. Broda i 150 km od Osijeka.  

– Naš je grad od vremena Rimljana poznat po termalnoj ljekovitoj vodi i blatu vulkanskog podrijetla. To je osnova današnjih programa liječenja i wellnessa u Daruvarskim toplicama, koje su u samom gradu, sa specijalnom bolnicom za medicinsku rehabilitaciju – tumači Ivana Plažanin Vuković, prva osoba TZ-a. 

Daruvar je poznat i po rekreaciji i zabavi, recimo u Termalnom vodenom parku Aquae Balissae (rimski naziv za Daruvarske toplice), također u gradu. 

– Kao što sigurno znate, čuveni smo i po češkom pivu. Pivovara Daruvar, osnovana još 1840., proizvodi Staročeško pivo prema tradicionalnoj recepturi, ali i craft pivo 5th Element. Turistički proizvod Pivovare, BEERLIST, omogućuje posjetiteljima da se upoznaju s poviješću daruvarskog pivarstva – otkriva. 

Daruvar je omiljen i zbog vrsnih vina. Na sunčanim obroncima Papuka loza se uzgaja stoljećima. Daruvarska vinska cesta počinje u središtu grada. 

– Jedna od glavnih znamenitosti grada je dvorac grofa Antuna Jankovića u njegovu središtu, odnedavno Zavičajni muzej. A ispred njega je najstarije stablo ginkga bilobe u Hrvatskoj – ističe direktorica.

Lijepa je opuštajuća šetnja u Lječilišnom perivoju Julijeva parka. Ako krenete poučnom stazom – Rimskom park šumom, naći ćete zanimljivo Židovsko groblje i izvor ljubavi Julius Brum; naravno, tko popije s njega, jamačno će ga ubosti Amorova strijela!

– Posebna je atrakcija Međunarodni park tamnog neba Vrani kamen pokraj grada, u zapadnom masivu Papuka. Kako u tom kraju nema mnogo svjetlosnog onečišćenja, astronomi i amateri mogu sjajno promatrati noćno nebo – naglašava direktorica.

U mnoštvu daruvarskih manifestacija su i travanjskih Deset dana astronomije u Daruvaru i Daruvarski cvjetni sajam, zatim Daruvarska klapska večer i Grofovski dani piva u svibnju, festival vina Vinodar u lipnju, Dani češke kulture u Daruvaru i veliki hit Rockabilly festival u srpnju, Daruvar Rock City u kolovozu… Osobito je bogat rujan: Dani češke kulture i gastronomije u Končanici, Međunarodni festival limenih glazba FLIG, Dani šljiva i rakija u Siraču…

– Svakako kušajte češke specijalitete poput knedli s kiselim kupusom. Tipične daruvarske delicije su i pečena guska i patka, krpice sa svježim kupusom, knedle sa šljivama, dizane knedle na pari, bramborak (popečci od krumpira) i, naravno, sva tipična slavonska jela – dodaje gospođa Ivana. 

No tu nije kraj. Projekt 6-ti elementi je inovativna gastronomska inicijativu TZ-a Daruvar – Papuk, u suradnji s lokalnim ugostiteljima. 

– Uživajte u Jelima za jačanje imuniteta – s kaduljom, češnjakom, đumbirom, ljutom paprikom, kurkumom, hrenom i medom – preporučuje. 

Drugi gastro projekt su Daruvarski parovi, kombinacije lokalnih namirnica koje se, kaže ona, savršeno sljubljuju s daruvarskim craft pivom i vinima, ali i prirodnom limunadom ili domaćim jogurtom. 

– To je prvi takav koncept u Hrvatskoj – istaknula je Ivana Plažan Vuković.

Valpovo

Ako od Daruvara potegnete na sjeveroistok, 30 kilometara prije Osijeka doći ćete u Valpovo. Gradić na opjevanoj Karašici, blizu Drave, od Slavonskog Broda je udaljen stotinu, a od Zagreba 287 km. 

– Kod nas malo tko može ostati ravnodušan – kaže Eduard Lacković, voditelj turističkog ureda.

Kao prvo, tu je barokno-klasicistički dvorac Normann-Prandau iz 18. stoljeća, na ostacima stare utvrde. Lacković kaže da je među tri najvrednija dvorca u Hrvatskoj.

U dvorcu je Muzej Valpovštine s ostavštinom obitelji Prandau i Normann. Uz stručno vodstvo možete ući u izvrsno očuvanu srednjovjekovnu kulu i popeti se do vidikovca na vrhu. Kakav pogled! Čut ćete i zvukove raritetnih orgulja u dvorskoj kapeli…

– Ispred dvorca je spomenik najvećem Valpovčaninu, fra Matiji Petru Katančiću (1750. – 1825.). Bio je najučeniji Slavonac svoga vremena. Taj profesor sveučilišta u Pešti prvi je u nas preveo na hrvatski cjelovito Sveto pismo, objavljeno nakon njegove smrti 1831. Muzej Valpovštine čuva prvi cjeloviti tiskani Katančićev prijevod – ponosno govori domaćin.

Oko valpovačkog dvorca je prekrasan barokni perivoj. 

– U kripti kapelice sv. Roka je 17 grobova baruna Prandau i grofova Normann, a kapelica je i prvi Memorijalni centar Podunavskih Švaba u Hrvatskoj. Naime, 1944. godine brojni domaći Nijemci morali su otići iz Valpovštine, a 1945. je u gradu za preostale osnovan logor, u kojemu su mnogi umrli – tumači nam Lacković.

Pokraj dvorca je Centar kulture Matija Petar Katančić, središte kulturnih događanja, a kao što ćemo vidjeti, Katančiću su posvećene još mnoge važne institucije. 

Ipak, odmorimo se načas i upitajmo što se dobro jede i pije u Valpovu.

– Možda će općeslavonski (i baranjski) zvučati fiš paprikaš, čobanac, kulen, slanina, čvarci, domaći sir… No simbol Valpova je rakija od autohtone bijele sorte šljive valpovke. Liječi i dušu i tijelo – uvjerava nas domaćin.

Fišijada u valpovačkom prigradskom naselju Nardu najstarija je u Hrvatskoj. Svake je posljednje subote u kolovozu, pa još imate vremena doći na ovogodišnju!

Valpovo se diči i drugim priredbama, a to su Dječji gradski karneval, Uskrs u Valpovu, Festival sira i vina u svibnju, Ljeto valpovačko u lipnju – smotra amaterskog kulturnog stvaralaštva, Reunited festival za ljubitelje hip-hop, dub i elektroničke glazbe te Rock’a’raj fest, oboje u srpnju…

Greenroom festival 18. i 19. kolovoza ove godine u valpovačkom će dvorcu okupiti zaljubljenike u sport, glazbu i kulturu, a kulturno-znanstveni Katančićevi dani su od 31. 8. do 2. 9. Svakako možete stići na Craft beer festival 8. i 9. rujna ili Valpovačku stazu zdravlja, 30. rujna, namijenjenu starijima.

− Ponosni smo i na tri nova centra u gradu – kaže Eduard Lacković i dodaje:

– Prvi je Informacijski centar u perivoju, gdje turisti doznaju o našoj prirodi, gastronomiji i ostalom. Drugi je Edukacijsko-interpretacijski centar Matija Petar Katančić u staroj školi iz 1859.: uz virtualnu i proširenu stvarnost putujete kroz povijest od rimske Panonije do Valpovštine 18. stoljeća. Napokon, tu je Katančićev Memorijalni centar i u njemu pet originalnih svezaka njegove Biblije! 

Na kraju, svratite u obližnje Ladimirevce i na Trgu Fabijana Šovagovića poklonite se pred bistom najvećeg sina tog mjesta. A Ladimirevci imaju još jednu plemenitu ulogu – tamo je jedno od samo dva SOS Dječja sela u Hrvatskoj.

Malinska

I napokon jedan prijedlog i na Jadranu. Malinska na Krku je od Rijeke udaljena pola sata vožnje, od Pule sat i pol, od Zagreba dva sata, od Zadra tri, a od Splita četiri.

– Turizam je započeo ovdje još krajem 19. stoljeća – kaže Daniel Manzoni, mladi direktor TZ Općine Malinska – Dubašnica. 

Naime, Dubašnica je predjel oko Malinske nazvan po bujnim šumama hrasta, koji ponegdje spušta grane do samoga mora. U prošlosti je hrastovo drvo bilo glavni hranitelj stanovnika.

Glavna kulturna znamenitost mjesta novi je Interpretacijski centar maritimne baštine DUBoak. On priča o suživotu stanovnika s morem i šumama hrasta. U Dubašnici je nekad bila snažna brodogradnja, a izvozilo se i ogrjevno drvo, mnogo u Veneciju. Upravo je virtualni prikaz višednevne plovidbe u Mletke upečatljivo prikazan u Centru.

DUBoak je inače prekrasan, na samoj rivi, a u njemu upoznajete i vrste jedrenjaka i drugih brodova te znamenite ljude. Sin Dubašnice bio je Ivan Klobučarić (oko 1545. – oko 1605.), svećenik, slikar i jedan od najvećih tadašnjih kartografa. Izložena karta Riječkog zaljeva iz 1585. svjedoči da je bio i ispred svog vremena…

Osim šetnje ili trčanja, recimo Rajskom stazom uz more, u hladu šume, sve do Njivica, u Malinskoj i okolici otkrit ćete mnoge biljege prošlosti. Pun je iznenađenja stari samostan sv. Marije Magdalene u Portu. Nedaleko od njega je Fumak, s postoljem najveće i najteže drveno raspelo u Europi (visine 6,6 m, teško 840 kg). Uoči 2000. godine dao ga je podići Petar Trp, povratnik iz Australije, za zahvalu što je preživio tešku nesreću na radu. 

– Ponosni smo i na arheološku zbirku Cickini u Svetom Vidu Miholjice, crkvu sv. Apolinara u Bogovićima i obližnju Kuću dubašljanske baštine – nastavio je Daniel.

Kad ogladnite, prepustite se lokalnoj gastronomiji. Svježa riba, škampi i školjke često su na stolu i u domaćoj kuhinji. Posebno mjesto ima mala plava riba, osobito srdele i inćuni. Okuse jeseni obilježavaju lignje, a u svim jelima je domaće maslinovo ulje. 

– Poznate su i šurlice, tjestenina koja se ručno radi na iglu, šiljatog oblika. Na Krku svako mjesto ima svoj način pripreme – u kombinaciji s krčkom janjetinom ili plodovima mora, svježim ili sušenim namirnicama. U proljeće se šurlice pripremaju s divljim, svježe ubranim šparogama i ribanim mladim ovčjim sirom. Uz taj sir, vrlo je cijenjena ovčja skuta, koja se može nabaviti samo od travnja do kolovoza. Od nje se radi presnac, slatki specijalitet – živo je opisivao domaćin.

Oni aktivni na biciklističkim stazama Dubašnice mogu doživjeti sve najljepše od prirode. Volite li šetati ili trčati prirodom, oduševit će vas čak 50 kilometara staza, sve do Dobrinja ili grada Krka. 

– Središnja priredba kod nas je Sensa u svibnju, sa starim običajem, utrkom za kolutom sira, Teć za sir. Na blagdan Uzašašća u Bogovićima se na misi sir prikazuje na oltaru. Poslije mise momci trče u parovima za sirom, koji je i nagrada. Ugostitelji uvijek pripreme rapsodiju slatkih i slanih specijaliteta od sira – govori Daniel Manzoni. 

Ljetnu sezonu otvara Malinska Beerfest u lipnju i spaja dobro pivo, hranu i glazbu. 

Malinskarske noći, uz lokalnu gastronomiju i zabavu, najveći su ljetni događaj. Kup Dubašnice u kolovozu već 24 godine donosi regatu jedrilica krstaša.

− Najviše nam je srcu prirasla regata Homo na jidra u rujnu, ove godine od 8. do 10. rujna – govori Daniel i dodaje:

– Ta smotra tradicijskih barki poseban je doživljaj. Fešta uz prigodnu zabavnu i gastro ponudu, noćna smotra barki s glazbom i svjetlima, predstave, izložbe, radionice i sport promiču bogatu maritimnu baštinu Malinske i cijeloga Kvarnera. 

U jesen se stanovnici i gosti vesele listopadskom Olive Touchu posvećenome maslinama i Malinska Outdoor Weekendu u studenom, koji uključuje biciklijadu, trčanje, nordijsko hodanje… Sve to svjedoči da ni mala Malinska nikad ne spava.