Prije Drugog svjetskog rata Čehoslovačka se ubrajala među industrijski najrazvijenije države na europskom području. U tom kontekstu dio slave pripadao je Jawa motociklima, Tatra automobilima i kamionima, Zetor traktorima i naravno Škodinim proizvodima. Poslijeratna slika izgledala je drugačije. U zemljama istočnog bloka partija je vladala svim industrijskim granama pa tako i automobilskom industrijom, smatrajući da političko vodstvo zna najbolje isplanirati proizvodnju i proizvode po mjeri naroda. Proizvodnja svakog novog automobila bila je teško političko pitanje u interesu cijele nacije, a rasprave o nužnosti projekta uzimale su dragocjeno vrijeme. Dizajneri su morali obrazložiti sve detalje na automobilu na način zašto je baš on presudan za socijalističkog trudbenika. No, ukoliko je partija procjenila da novitet nije nužan za sreću naroda, bio je tu ujedno i kraj svih diskusija. Radikalne ideje u tom bi kontekstu oduzimale i previše vremena koje je konkurencija u međuvremenu dobro unovčila. Škoda je bila u upravo takvoj poziciji. Talentirani dizajneri i tehničari s iskustvom sputani su partijskim normama. Stoga im je jednostavnije rješenje novi projekt svesti pod pridjev modernizacija. U proljeće 1959. Škoda je tako napravila radikalne promijene na ovjesu svojih automobila. Umjesto lisnatih opruga sprijeda su ugrađene spiralne opruge sa hidrauličnim amortizerima. Te su promijene bile za njih toliko radikalne da su sad čak promijenili i imena automobila. Škoda 440 postaje tako Octavia, tip 445 postaje Octavia Super, a sportski model 450 postaje Felicia.
Ime Octavija indiciralo je na činjenicu da je to zapravo osmi model u nizu rješenja koja su krenula nakon 1934. i predstavljanja Populara 420. Motor je podrijetlo vukao još iz 1938. i s dodatkom bloka motora od aluminija koristit će se još idućih desetljeća. U prodaji su bile dvije verzije, 1,0 sa 40 KS i 1,2 (45-55 KS). Na Octaviji je svojedobno ugrađivano čak pet različitih maski hladnjaka zavisno od karoserijske izvedbe, a Octavia u svim karoserijskim izvedbama ima samo dvoja vrata.
Škoda Octavia bila je pravi internacionalac. Montirali su je u Pakistanu, Turskoj i Čileu gdje su je zbog njezine robusnosti zvali Škodinim Jeepom. Krajem pedesetih Octavia je aktivna i na različitim svjetskim reli natjecanjima. 1960. prvi puta participira na Monte Carlu, gdje godinu kasnije vozači Gjolberg i Martinsen njome pobjeđuju u klasi.
Odlaskom Octavije Škoda ujedno trajno napušta davno zastarjelu tehničku koncepciju započetu još s Popularom 1934. godine. Centralna cijevna šasija, motor ugrađen sprijeda u kombinaciji s stražnjim pogonom postaju stvar prošlosti. No, ime Octavia nije zaboravljeno. Nova Octavia predstavljena je 1996., prvi automobil razvijen u Škodi nakon što je ona postala sastavni dio VW-a.
Svjetski hit automobilskog proizvođača s narodnom upravom
Octavia je evolucijska etapa starog modela 440, gdje je Škoda optimizirala podvozje, ovjes i dodala luksuzniji kokpit. Octavia Combi (proizvedena je u 54.086 primjeraka koji su silazili sa trake u tvornici Kvasiny. Trekka je bio neobični terenac nastao na Novom Zelandu korištenjem šasije i motora od Octavie.
Najmodernija tvornica za proizvodnju automobila u Europi
Do kraja pedesetih Škoda je u Mlada Boleslav imala tek malu tvornicu s poprilično zastarjelom tehnologijom. Škoda je težila većoj prodaji, a za to su bili potrebni i novi kapaciteti pa je 1960. započela izgradnja modernog industrijskog kompleksa koji će se prostirati na 800.000 četvornih metara, sa 40 objekata i 13 km servisnih puteva. Škoda je izgradila modernu lakirnicu, fosfatnu kupku za antikorozivnu zaštitu, prešaonu dijelova, uvodi automatizirane proizvodne procese… Čak 300 tvrtki sudjelovalo je u izgradnji i opremanju najmodernijeg europskog pogona čiji je dnevni kapacitet sa 120 Octavia u punom kapacitetu dosegao 600 novih modela MB. Tvrtka je ponovno imala startnu poziciju za osvajanje svijeta.
Osmi model…
Ime Octavia uzeto je s obzirom na činjenicu da se radilo o osmom modelu Škode nakon nacionalizacije. Škoda Octavia limuzina se proizvodila u periodu između 1959. i 1964., a Combi između 1961. i 1971.; Škoda je izradila ukupno 365.379 primjeraka modela Octavia.
