Ovisnost Europe o uvoznim fosilnim gorivima bila je mnogo puta na kušnji zbog geopolitičkih šokova. To je podiglo cijene energije za kućanstva i tvrtke te smanjilo konkurentnost. Premda se sada 70% električne energije u EU proizvodi iz domaćih izvora čiste energije, stopa elektrifikacije (potražnje za energijom) zastala je na 23% u posljednjem desetljeću. Stoga moramo ubrzati elektrifikaciju sektora koji koriste energiju, posebno industrije, prometa i zgrada.
Kako bi podržala ovu ambiciju, Komisija će procijeniti indikativni cilj elektrifikacije od 46% do 2040. godine kao dio paketa Energetske unije nakon 2030. Postizanje tog cilja moglo bi smanjiti uvoz fosilnih goriva EU-a za 260 milijardi eura godišnje do 2040. godine. Elektrifikacija donosi značajne koristi za gospodarstvo EU-a, poduzeća i građane u smislu nižih cijena energije i konkurentnosti, jače energetske sigurnosti i otpornosti. Europska komisija sto priprema ozbiljna ulaganja. Od pokretanja 2005. godine, Sustav trgovanja emisijama EU (ETS) generirao je više od 270 milijardi eura prihoda koji su reinvestirani u inovacije, industrijsku dekarbonizaciju i modernizaciju europskog energetskog sustava. Europa je smanjila emisije za 50% u sektorima koje pokriva.
Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, izjavila je:
– Najbolji način za smanjenje ovisnosti Europe o fosilnoj energiji je napajanje naše ekonomije električnom energijom iz čistih, domaćih izvora. Danas predlažemo da Europa postane prvi kontinent na svijetu na električni pogon. Od snižavanja cijena električne energije do prilagodbe našeg tržišta ugljika promjenjivim globalnim stvarnostima, ovo je također plan ulaganja i neovisnosti. Kako bismo održali čistu tranziciju na pravom putu, donijeli olakšanje našoj industriji i podržali dekarbonizaciju.
Revidirani ETS imat će snažan fokus na ulaganja. Banka za industrijsku dekarbonizaciju imat će 100 milijardi eura za industrijsku dekarbonizaciju diljem Europe u velikom opsegu. ETS Investment Booster bit će dostupan prije 2030. kao prva faza Banke. EU ETS Innovation Fund nastavit će podržavati prve komercijalne primjene inovativnih čistih tehnologija u širokom rasponu sektora. Države članice bit će obvezne trošiti 50% svojih nacionalnih prihoda od ETS-a na ulaganja u dekarbonizaciju ETS sektora. To ukupno iznosi više od 100 milijardi eura ulaganja prije 2030. godine. Solidarnost ostaje u središtu ETS-a. Fond za modernizaciju nastavit će podržavati države članice s nižim prihodima u unapređenju energetskih sustava i industrijskoj transformaciji.
Prijedlog jača EU ETS za zrakoplovni i pomorski sektor te ga proširuje na spaljivanje otpada. U svim tim sektorima, pregled stvara nove poslovne prilike, bavi se rizicima zaobilaženja i izjednačava uvjete. Prednosti elektrifikacije za europske potrošače su jasne, kažu u Komisiji:
– Vožnja električnog vozila na baterije može uštedjeti do 78% u usporedbi s ekvivalentnim automobilom na fosilna goriva. Prijelaz s plinskih kotlova na toplinske pumpe smanjuje prosječni račun kućanstva za grijanje u EU do 60%, dok istovremeno donosi važne dodatne koristi za prilagodbu klimatskim promjenama. Međutim, prepreke za široku primjenu i dalje postoje. Kako bismo omogućili elektrifikaciju, moramo ubrzati postavljanje naše mreže. Paket mjera predložen prošle godine rješava te izazove, a njegovo brzo usvajanje od strane suzakonodavaca do kraja godine bit će ključan za Europu u ubrzavanju elektrifikacije.
Plan rješava i druge prepreke, uključujući sporo usvajanje inovativnih rješenja za elektrifikaciju, promicanjem razvoja održivih investicijskih projekata i proizvodnih kapaciteta u tehnologijama čiste energije. Primjenjuje pristup cijelog lanca vrijednosti kako bi ostvario poslovni slučaj elektrifikacije, počevši od ulaganja u vještine i potencijal za otvaranje radnih mjesta.
– Elektrifikacija ima potencijal stvoriti stotine tisuća kvalitetnih radnih mjesta. I moramo osigurati da je naša radna snaga spremna – navodi Europska komisija.
