Europska komisija ozbiljno se bavi prometom, a mi ćemo probati zaobići birokratski rječnik i biti direktni: broj smrtnih slučajeva na cestama u državama Europske unije prepolovio se kad se kompariraju 2001. i 2017. godina. Na početku stoljeća u 365 dana poginulo je u cestovnom prometu 54.900 ljudi, a prošle godine 25.260 ljudi. U istom razdoblju broj automobila porastao je s 200 na 259.7 milijuna.
Traže se mogućnosti kako dodatno smanjiti broj stradalih, a tu ključnu ulogu ima suradnja s autoindustrijom. Samo europski proizvođači godišnje potroše 54 milijarde eura na istraživanje i razvoj novih tehnologija. Počelo je sa sigurnosnim pojasevima i zračnim jastucima kao ključnim elementima pasivne sigurnosti, a tu su i sustavi aktivne sigurnosti poput ABS-a, elektronske kontrole stabilnosti… Sustave pasivne sigurnosti ne može se pretjerano unapređivati, ali zato aktivna sigurnost postaje veliko, još neistraženo područje. Sustavi poput automatskog kočenja, prepoznavanja vozila u mrtvom kutu, zadržavanja vozila u prometnom traku i sličnih već funkcioniraju. Inteligentna kontrola brzine (vozilo samo održava brzinu po ograničenjima) još će pričekati dok se ne ujednači infrastruktura i ne poboljšaju mape na navigacijama.
Sljedeće važno područje su nesreće, odnosno kolizije pješaka i biciklista s kamionima. Postojala su dva prijedloga, jedan je da se povećaju staklene površine na kamionima i da se spuste kabine kako bi vozači vidjeli pješake i bicikliste koji su im u mrtvom kutu, a drugi, i bliži realizaciji, je da se kamioni opreme senzorima koji će prepoznavati pješake i bicikliste.
EU na svoj način brine o svemu, ali još ne može do kraja utjecati na najvažniji dio, a to je da su za 90 posto nesreća krivi vozači. Ljudski faktor, brzina, alkohol, mobiteli…
