Tehnički pregled vozila: S ‘manjim nedostacima’ opraštaju se sitne greške

Novom klasifikacijom nedostataka koji se mogu utvrditi tijekom tehničkog pregleda na vozilu neki će nedostaci zbog kojih vozilo primjerice nije proglašavano tehnički ispravnim biti klasificirani kao manji nedostaci i vozilo će zadovoljiti na tehničkom pregledu

Ne znamo jeste li znali, Odredbama novog Pravilnika o tehničkim pregledima vozila od 20. svibnja 2018. godine, u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se Direktiva 2014/45/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. godine o periodičnim tehničkim pregledima motornih vozila i njihovih priključnih vozila. Svakako, jednu od najznačajnijih novina predstavlja uspostava nove klasifikacije nedostataka na vozilima koja se mogu utvrditi tijekom tehničkog pregleda, prema kojoj se neispravnosti na vozilima svrstavaju u tri kategorije: Manji nedostatak – vozilo zadovoljava na tehničkom pregledu; Veći nedostatak vozilo ne zadovoljava na tehničkom pregledu; Opasan nedostatak – vozilo ne zadovoljava na tehničkom pregledu. Bitno je odmah na početku napomenuti da se tehnologija tehničkog pregleda vozila ne mijenja. Međutim, novom klasifikacijom nedostataka koji se mogu utvrditi tijekom tehničkog pregleda na vozilu neki će nedostaci zbog kojih vozilo primjerice do sada nije proglašavano tehnički ispravnim biti klasificirani kao manji nedostaci i vozilo će zadovoljiti na tehničkom pregledu.

Što su to opasni nedostaci? Prema dosadašnjim kriterijima nije postojalo normativno, a ni tehničko razgraničenje onih nedostataka zbog kojih bi vozilo na tehničkom pregledu bilo proglašavano neispravnim. Najveći broj njih, prema novoj klasifikaciji, pronašli bi mjesto u kategoriji većih nedostataka. Međutim, od svih nedostataka zbog kojih vozilo ne može zadovoljiti na tehničkom pregledu, potrebno je ipak posebno izdvojiti one koji predstavljaju izravnu opasnost kako za vozača, tako i za ostale sudionike u prometu. Takve neispravnosti klasificirane su u novu kategoriju,  opasni nedostaci.

Osim tehničkih obilježja koja razlikuju opasne od većih nedostataka, potrebno je napomenuti da se u određenim slučajevima nakon tehničkog pregleda tijekom kojeg su na vozilu utvrđeni opasni nedostaci tom vozilu skidaju registarske pločice i isključuje ga se iz prometa. Te mjere ne odnose se na sve utvrđene opasne nedostatke, nego isključivo u slučajevima  kad se utvrdi da su uređaji za upravljanje, uređaji za kočenje ili uređaji za pogon na tekući ili stlačeni plin neispravni do te mjere da izravno ugrožavaju sigurnost prometa na cestama. U slučaju da se na vozilu utvrde opasni nedostaci zbog kojih ga se isključilo iz prometa, vlasnik takvog vozila dužan ga je nakon popravka podvrgnuti izvanrednom tehničkom pregledu na kojem će se utvrditi jesu li na vozilu otklonjene utvrđene neispravnosti.

Kad su u pitanju veći nedostaci zbog kojih vozilo nije zadovoljilo na tehničkom pregledu, vlasniku se ostavlja mogućnost od 15 dana da otkloni neispravnosti i doveze vozilo na ponovljeni tehnički pregled bez troškova. Izuzetak predstavlja ako vozilo nije zadovoljilo na EKO testu, u kojem slučaju vlasnik snosi trošak u visini 50% od naknade za redovni tehnički pregled. Kod manjih nedostataka, neovisno o tome što je vozilo zadovoljilo na tehničkom pregledu, vlasnik takvog vozila dužan je nakon tehničkog pregleda otkloniti utvrđene nedostatke. Iz fotografija s primjerima utvrđenih nedostataka na uređaju za kočenje (spremnici kočione tekućine) i samonosivoj karoseriji, šasiji i ostalim dijelovima, najbolje se mogu uočiti razlike u razinama neispravnosti po osnovi kojih su kategorizirani nedostaci u rasponu od manjih do opasnih.     

Bez obzira na to što je rezultat tehničkog pregleda negativan i kod većih i kod opasnih nedostataka, fotografije najbolje ilustriraju razliku razina neispravnosti, a naročito visinu sigurnosnog rizika upravljanja vozilom kad su u pitanju ove dvije kategorije nedostataka. Općenito, u smislu kontrole tehničkog stanja, motorno vozilo je podijeljeno na 17 sklopova (uređaja), unutar kojih se utvrđuje ispravnost svakog pripadajućeg dijela. Primjerice, unutar jednog od najvažnijih uređaja na vozilu koji izravno utječe na sigurnost sudjelovanja u prometu, a to je uređaj za kočenje, kontrolira se 20 dijelova tijekom tehničkog pregleda vozila. S obzirom na to da je riječ o uređaju aktivne sigurnosti vozila, gotovo svi dijelovi uređaja za kočenje u pogledu neispravnosti su u kategoriji ‘većeg‘ ili ‘opasnog’ nedostatka.

Što nam govori statistika! Višegodišnji, slobodno možemo reći i kronični problem hrvatskog voznog parka je njegovo starenje iz godinu u godinu. Prema službenim pokazateljima, prosječna starost vozila na kraju 2017. godine iznosila je 14 godina. Nažalost, pokazatelji za prvo tromjesečje 2018. godine upućuju na nastavak negativnog trenda, odnosno na daljnje povećanje prosječne starosti vozila u našoj zemlji. Općepoznato je da starost vozila izravno utječe na razinu tehničke neispravnosti vozila i da su ta dva pokazatelja u proporcionalnom odnosu. Što je veća starost, veća je i tehnička neispravnost. Tome svemu potrebno je dodati treći element, a to je održavanje vozila.

Statistika nadalje govori kako se tehničkim pregledima u Republici Hrvatskoj podvrgavaju vozila s prosječno prijeđenih 165.000 kilometara, što predstavlja ozbiljan eksploatacijski vijek i značajnu amortizaciju vozila. Upravo na tim činjenicama leži opravdanost kategoriziranja nedostataka, naročito onih većih i opasnih, na osnovu kojih se pouzdano može donijeti ocjena kolika je svijest vlasnika vozila o potrebi njihova redovitog održavanja.     

Na primjeru uređaja koji omogućuju normalnu vidljivost, u ovom slučaju oštećenja vjetrobranskog stakla, vidljivo je da polazište za određivanje kategorije pojedinog nedostatka, prije svega, ima sigurnosni karakter, odnosno visinu rizika upravljanja vozilom takvog tehničkog stanja. Također, kod utvrđivanja ispravnosti vjetrobranskog stakla, većim nedostatkom smatrat će se ikakvo dodatno zatamnjenje površine, što znači da će vozilo tom prilikom biti proglašeno tehnički neispravnim.   

1. Površinska korozija na kabini, šasiji ili karoseriji vozila, manji nedostatak

VOZILO ZADOVOLJAVA NA TEHNIČKOM PREGLEDU

 

2. Strukturalna korozija na kabini, šasiji ili karoseriji vozila, veći nedostatak

VOZILO NE ZADOVOLJAVA NA TEHNIČKOM PREGLEDU

 

3. Ugrožena čvrstoća šasije ili karoserije, opasan nedostatak

VOZILO NE ZADOVOLJAVA NA TEHNIČKOM PREGLEDU

 

4. Razina kočione tekućine znatno ispod minimalno dopuštene razine, veći nedostatak

VOZILO NE ZADOVOLJAVA NA TEHNIČKOM PREGLEDU. Manji nedostatak je kad je raznina kočione tekućine naprimjer do 3 mm ispod označenog minimuma u posudi (u tom slučaju vozilo zadovoljava), a veći nedostatak kad je posuda s kočionom tekućinom gotovo prazna ili je prazna (u tomslučaju vozilo ne zadovoljava na tehničkom pregledu)

 

5. Vjetrobran manje oštećen izvan područja brisanja brisača (vidno polje vozača), manji nedostatak

VOZILO ZADOVOLJAVA NA TEHNIČKOM PREGLEDU

 

6. Svako oštećenje u području brisanja brisača (vidnog polja vozača), veći nedostatak

VOZILO NE ZADOVOLJAVA NA TEHNIČKOM PREGLEDU

 

7. Oštećenje vjetrobranskog stakla koje ugrožava vidljivost, opasan nedostatak

VOZILO NE ZADOVOLJAVA NA TEHNIČKOM PREGLEDU