Zeleni žele u Njemačkoj zabraniti prodaju benzinaca i dizelaša 2030. godine

Kad su Zeleni 1983. godine prvi put ušli u njemački parlament Bundestag odudarali su od opće percepcije političara jer su izgledali poput hipija koje je netko držao strogoj izolaciji desetak godina. Poznata je fotografija dvojice zastupnika koji sjede u parlamentu, duge kose i brada, s džemperima i jaknama umjesto odjela i sandalama umjesto cipela. Nekoć su Zeleni bili ezoterija, a danas su respektabilna politička snaga koja bi vjerojatno nakon sljedećih parlamentarnih izbora mogla završiti u vladajućoj koaliciji. Trenutno su po anketama popularnosti stranaka na 18 posto, a njihova ideja raste pa ih mnogi analitičari smatraju novom narodnom strankom. Čak su u vladi Gerharda Schrodera imali i ministra vanjskih poslova, Joschku Fischera (1998. – 2005.)
Zbog čega ovaj uvod? Tek toliko da znate ideje Zelenih nisu promišljanja neke male stranke, željne publiciteta, nego etablirane političke snage, koja sa svakim radikalnim stavom može mnogo dobiti ili izgubiti. Dakle, Zeleni su najavili da bi Njemačka od 2030. godine trebala biti država u kojoj se više neće prodavati automobili s motorima s unutarnjim sagorijevanjem, odnosno na njezinom tržištu trebala bi se prodavati samo vozila električna vozila, vozila na gorive ćelije vodika ili druga s nultom emisijom štetnih plinova. Vijest je izazvala lavinu reakcija, od suparničkih Socijaldemokrata (tvrde da će tržište odlučiti koja će tehnologija prevladati) do sindikata, koji upozoravaju da će nestati deseci tisuća radnih mjesta jer za proizvodnju električnih automobila treba manje radne snage. Objektivno, njemačka autoindustrija trenutno zaostaje za Teslom i Kinezima kad su u pitanju električni automobili pa bi mogla izgubiti i tehnološku prednost, a time i dominantan položaj u svijetu. Zeleni i njihov šef Anton Hofreiter zaigrali su najvažniju političku utakmicu – osvoje li naklonost birača, Njemačku čekaju velike promjene.