Istražili smo prometne planove u četiri najveća hrvatska grada. Mnogo je tu ideja, a vidjet ćemo što budućnost nosi, odnosno hoće li gradovi imati financijske mogućnosti sve planirane projekte započeti i privesti kraju. Uspiju li se realizirati navedeni projekti, uslijedilo bi i veliko rasterećenje prometa – osobito u vršnim satima, kad su najveće gužve, a nova infrastruktura bi u nekim slučajevima imala i veliki utjecaj na gospodarstvo.
ZAGREB: Most Jarun, kapitalac od 532 milijuna kuna
Kako doznajemo od Dinka Bilića, pročelnika Ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada Zagreba, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, prema prostorno-planskoj dokumentaciji Grada Zagreba, u planu su: produžena Branimirova ulica u Sesvetama, tramvajska pruga od Kvaternikova trga do Domovinskog mosta, produžena Vrapčanska ulica i most Jarun, produžena Ulica Črnomerec, produžena ulica Prisavlje, Šarengradska ulica, produžena Ulica grada Vukovara, produžena Samoborska cesta, Sarajevska ulica, produžena ulica Medpotoki, od Aleje Bologne do Samoborske ceste, produžena Vatikanska ulica, produžena Ulica grada Gospića, od Ulice grada Vukovara do Mandlove ulice, produžetak Ulice Rudolfa Kolaka, nadvožnjak na Čulinečkoj cesti preko koridora željezničke pruge, produžena Baštijanova ulica, denivelacija raskrižja Ulice grada Vukovara sa Savskom cestom i Avenijom Marina Držića, rekonstrukcija Ulice grada Vukovara, od Trešnjevačkog trga do Ulice Florijana Andrašeca.
– Svi navedeni prometni objekti projektiraju se u skladu s najnovijim pravilnicima (osiguravanje biciklističkih staza i javnog prijevoza) i imaju veliki značaj za bolju prometnu povezanost pojedinih dijelova našega grada, veću protočnost prometa te razvoj biciklističkog i javnog prometa – navodi Bilić.
Produžena Vrapčanska ulica i most Jarun
Kako doznajemo, produžena Vrapčanska ulica od Zagrebačke avenije do Jadranske avenije definirana je u GUP-u kao gradska avenija. Zbog duljine i složenosti zahvata, trasa prometnice je podijeljena na tri dionice s mostom Jarun kao posebnom cjelinom. Prva trasa od Zagrebačke ceste do Horvaćanske ceste (dužina oko 700 metara + nadvožnjak na Zagrebačkoj aveniji dužine oko 600 metara), druga trasa od Horvaćanske ceste do mosta Jarun (dužina oko 1300 metara) i treća od mosta Jarun do Jadranske avenije (dužina oko 1500 metara).
Kako doznajemo, za sve tri dionice nove prometnice izrađeni su idejni projekti te su predani zahtjevi za izdavanje lokacijskih dozvola, nakon čega slijedi priprema dokumentacije za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i samo rješavanje istih. Za sam most Jarun ishođena je lokacijska dozvola, izrađen je i ovjeren parcelacijski elaborat te je pokrenuto rješavanje imovinsko-pravnih poslova. Izvođenju radova na gradnji mosta Jarun i pojedinih dionica Vrapčanske ulice moći će se pristupiti nakon izrade glavne projektne dokumentacije, ishođenja pravomoćne građevinske dozvole te po riješenim imovinsko-pravnim odnosima.
– Gradnjom mosta Jarun s priključnim prometnicama znatno bi se ubrzao ulazak u zapadni dio grada iz pravca juga. Smanjile bi se prometne gužve te ubrzalo odvijanje prometa u Novom Zagrebu, kao i na Savskoj cesti. Planiranom gradnjom tramvajske pruge preko novog mosta ostvarila bi se bolja usluga javnoga gradskog prijevoza i omogućilo ekonomičnije prometovanje tramvaja, dok bi se planiranom gradnjom instalacija komunalne infrastrukture preko novoga mosta ostvarila sigurnija opskrba stanovnika – navodi Bilić.
Procijenjeni troškovi građenja (na temelju idejnih projekata) s komunalnom infrastrukturom iznose oko 362 milijuna kuna za most Jarun i oko 170 milijuna kuna za dvije dionice Vrapčanske avenije.
Tramvajska pruga do zračne luke
Gradnja tramvajske pruge planira se u četiri etape: gradnja dvokolosiječne pruge u Radničkoj cesti na središnjem dijelu prometnice, od Ulice grada Vukovara do zaokretnice u Savišću, u dužini pravca oko 2400 metara, zatim gradnja dvokolosiječne pruge u Heinzelovoj ulici na središnjem dijelu prometnice, od Zvonimirove ulice do Ulice grada Vukovara, u dužini pravca oko 1300 metara. Nakon toga slijedi gradnja dvokolosiječne pruge u Radničkoj cesti, od zaokretnice u Savišću preko Domovinskog mosta do Velike Kosnice, u dužini pravca od oko 4400 metara. U Velikoj Kosnici planirana je tramvajska zaokretnica. I na kraju, gradnja dvokolosiječne pruge od Kvaternikova trga do Zvonimirove ulice, u dužini pravca 400 metara. Ta je dionica stavljena u četvrtu etapu zbog složenosti zahvata na Kvaternikovu trgu jer veliku barijeru predstavlja zgrada banke na južnom dijelu trga. Do sada je izrađeno idejno rješenje za sve četiri etape. Za prvu i drugu etapu izrađeni su glavni projekti za ishođenje građevinske dozvole te su u tijeku predradnje za ishođenje građevinske dozvole, dok su za treću i četvrtu etapu izrađeni idejni projekti za ishođenje lokacijskih dozvola.
– Tramvajska pruga bi, uz postojeće i buduće prometnice, preko Domovinskog mosta dodatno povezala Zagreb i gravitacijsko područje zračne luke s novim putničkim terminalom, u zasebnom koridoru, bez miješanja s drugim prometom. Procijenjena vrijednost radova za prvu i drugu etapu iznosi 125 milijuna kuna – navodi Dinko Bilić.
Produžena Branimirova ulica u Sesvetama
– Gradnjom produžene Branimirove ulice u Sesvetama smanjile bi se prometne gužve u središtu Sesveta te bi se smanjilo vrijeme putovanja iz Zagreba prema naseljima uz Varaždinsku cestu i obratno – navodi pročelnik Bilić.
Produžena Branimirova ulica u Sesvetama ukupne je dužine oko 3870 metara i podijeljena je na tri dionice. Prva dionica od Zagrebačke do Brestovečke (dužine oko 1177 metara), druga dionica od Brestovečke do Ulice Ivana Ančića (dužine oko 1915 metara) i treća od Ulice Ivana Ančića do Varaždinske (dužine oko 780 metara). Građevinski je najsloženija druga dionica koja sadržava most preko potoka Vuger i nadvožnjak preko Kašinske ceste.
Za sve tri dionice izrađeni su idejni projekti i ishođena je lokacijska dozvola te je u tijeku postupak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Procjenjuje se da će sve tri dionice stajati oko 150 milijuna kuna.
Produžena ulica Prisavlje
Dužina nove prometnice iznosi oko 2100 metara, a širina koridora iznosi oko 37 metara. Između kolnika i obostranih biciklističkih staza širine 1,5 metara planirani su obostrano zaštitni zeleni pojasevi širine 4 metra, planirani i kao prostor za budući tramvaj.
– Izvođenju radova na gradnji pojedine dionice moći će se pristupiti nakon izrade glavne projektne dokumentacije, ishođenja pravomoćne građevinske dozvole te po riješenim imovinsko-pravnim odnosima. Gradnjom produžetka ulice Prisavlje smanjile bi se prometne gužve na Slavonskoj aveniji i omogućilo brže odvijanje prometa, posebno u vršnim satima – navodi pročelnik Bilić.
Procjena je da će ovaj projekt stajati oko 80 milijuna kuna.
Podvožnjak ispod Aleje Bologne i pruge
Izrađen je idejni projekt produžene ulice Medpotoki od Aleje Bologne do Samoborske ceste s infrastrukturom. Također, prikupljeni su svi posebni uvjeti, a u tijeku je ishođenje lokacijske dozvole. Projektom je predviđeno spajanje postojeće ulice Medpotoki i Samoborske ceste podvožnjakom ispod pruge i Aleje Bologne. Budući da zonu radova presijeca potok Medpotoki, on će biti izmješten.
– Gradnjom podvožnjaka ispod Aleje Bologne i koridora željezničke pruge omogućila bi se bolja prometna povezanost pojedinih dijelova zapadnog dijela grada. Omogućio bi se, također, brži ulazak u centar grada iz pravca zapada te smanjenje prometnih gužvi na postojećim podvožnjacima ispod željezničke pruge – navodi pročelnik Dinko Bilić. Ovaj projekt bi trebao stajati oko 140 milijuna kuna.
SPLIT: Novi ulaz u grad mostom ili podmorskim tunelom?!
U Gradu Splitu su nam nabrojili samo najveće infrastrukturne projekte u okruženju grada Splita.
– To su projekti u kojima Grad Split nije investitor, ali u njima vrlo aktivno sudjeluje te ih u nekim slučajevima usmjerava i vodi. Također, kako se radi o projektima u kojima Grad Split nije investitor, ne možemo u ime stvarnih investitora navoditi financijske vrijednosti projekata ili rokove izvođenja – doznajemo od Grada Splita.
Novi ulaz u Split – čvor Vučevica na A1 – tunel Kozjak – čvor na DC8 – trajektna luka Split
Riječ je o strateškom investicijskom projektu Hrvatskih cesta, spojnoj cesti između autoceste A1 i trajektne luke u Splitu, što uključuje i prelazak preko Kaštelanskog zaljeva mostom ili podmorskim tunelom.
– Ovaj projekt je u tijeku i redovito se prati na mjesečnim sastancima koje održava ministar Oleg Butković sa sudionicima na izradi projekta, što uključuje i predstavnike Grada Splita. Trenutačno je u izradi novelacija projektne dokumentacije za dio od A1 (Vučevica) do D8 (Kaštel Kambelovac) – navode iz Grada Splita.
Nova multimodalna platforma splitske aglomeracije Solin – Stobreč – Dugi Rat – Omiš
Riječ je također o strateškom investicijskom projektu Hrvatskih cesta. Kako doznajemo od Grada Splita, za ‘omiški’ dio projekta (most Cetina te tunel Komorjak sjever i spojna cesta do D70) slijedi odabir izvođača radova jer je javni natječaj završen. Zapadni dio projekta (Mravince – TTTS) je u izradi, a dovršava se idejni projekt za lokacijsku dozvolu. Za srednji dio trase (Stobreč – Dugi Rat – Omiš) u tijeku je priprema nadmetanja za projektiranje – izrađuju se potpuno novi projekti.
Brza prigradska željeznica
Projekt povezivanja brzom prigradskom željeznicom kolodvora Split, u trajektnoj luci Split (Istočna obala) sa zračnom lukom Split te gradnja intermodalnog čvora novoga glavnog kolodvora Split (Kopilica). To je strateški investicijski projekt Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Hrvatskih željeznica.
– Pri dovršetku je izrada studije kojom će se odabrati najpovoljnija trasa željeznice. Masterplan Istočne obale i Kopilice predstavljen je 18. ožujka te je trenutačno u postupku obrada prikupljanih primjedbi, sugestija i prijedloga – navode u Gradu Splitu i dodaju:
– Gradska željeznica na trasi od trajektne luke do Kopilice i obrnuto počela je s prometovanjem 11. lipnja ove godine, HŽ Infrastruktura upravo dovršava pripremu željezničkog kolodvora na Kopilici za prihvat putnika, HŽ Putnički prijevoz pripremio je vlakove koji će prometovati, a Grad Split za tu potrebu uređuje promet u trajektnoj luci i Kopilici te parkirališne površine na Kopilici.
Nova pristupna i izlazna cesta iz trajektne luke Split
Riječ je o još jednom projektu Hrvatskih cesta.
– Masterplan Istočne obale i Kopilice predstavljen je 18. ožujka, a trenutačno je u postupku obrada prikupljanih primjedbi, sugestija i prijedloga. Kad on bude konačno dovršen, ostvarit će se preduvjet za izradu studije analize varijanti izlazne ceste iz trajektne luke, o čemu postoji načelni dogovor između Grada Splita i Hrvatskih cesta – navode u Splitu.
Uz ove projekte, u Gradu Splitu navode i kako je u tijeku završetak rekonstrukcije i dogradnje čvora Dugopolje na autocesti A1. Planirani završetak radova je kraj lipnja i početak srpnja ove godine. Također, u tijeku su radovi i na gradnji rampi u Ulici Zbora narodne garde na državnoj cesti D8. Radovi su počeli 15. travnja i trebali bi biti gotovi do 15. listopada.
RIJEKA: Nova cesta od 500 milijuna kuna – ključ za daljnji razvoj luke
U Rijeci su u tijeku, odnosno u pripremi velika ulaganja u cestovnu, željezničku i lučku infrastrukturu.
– Uskoro započinje projekt Hrvatskih cesta, riječkog Komunalnog društva Vodovod i kanalizacija i Grada Rijeke u sklopu kojeg će biti rekonstruirane prometnice u središtu grada – Krešimirova i Adamićeva ulica, ali i obnovljena i dograđena vodovodna i kanalizacijska infrastruktura koja prolazi trupom tih prometnica. Projekt obuhvaća i gradnju tri rotora na području grada, od kojih je onaj na Martinkovcu već dovršen. Investicija u rekonstrukciju ovih prometnica vrijedna je 90 milijuna kuna, od čega Grad Rijeka ulaže oko 40 milijuna kuna. Radovi bi trebali trajati oko godinu dana – navode iz gradskog ureda.
Također, doznajemo kako je u pripremi i investicija Hrvatskih cesta ‘teška’ 500 milijuna kuna, a riječ je o gradnji nove ceste koja će povezati zapadni dio riječke luke s riječkom zaobilaznicom, tzv. cesti D 403.
– Gradnja ove prometnice ključna je za daljnji razvoj riječke luke i funkcioniranje novog lučkog terminala čija je gradnja pri kraju. Također, ova će cesta poboljšati i protočnost prometa u gradu jer će rasteretiti postojeće prometnice – navode u Rijeci i dodaju:
– Uz ove velike investicije u cestovnu infrastrukturu, tu su i golema ulaganja u željezničku i lučku infrastrukturu. Tako je u tijeku projekt rekonstrukcije željezničkog kolodvora Brajdica. Riječ je o investiciji Luke Rijeka i HŽ infrastrukture vrijednoj 35,6 milijuna eura, od kojih čak 30 milijuna eura dolazi iz EU.
– U tijeku su i pripreme za drugi kolosijek pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani. Radi se projektu HŽ infrastrukture vrijednom 10 milijuna eura, od kojih EU sufinancira 8,5 milijuna eura. Lučka uprava i HŽ infrastruktura rade i na teretnom željezničkom kolodvoru Rijeka, a projekt je vrijedan 31,6 milijuna eura, od čega se 26,8 milijuna odnosi na EU sredstva – doznajemo iz gradskog ureda.
No to nije sve. Tu je i projekt nadogradnje željezničke infrastrukture Rijeka koji provode Lučka uprava Rijeka i HŽ infrastruktura, vrijedan 33,7 milijuna eura, od čega 28,6 milijuna dolazi iz EU.
– U pripremi je i rekonstrukcija željezničke pruge Oštarije – Škrljevo koju provodi HŽ infrastruktura vrijedna sedam milijuna eura, od čega 5,9 milijuna eura dolazi iz EU. U konačnici, dovršava se i spomenuti zapadni lučki terminal koji Lučka uprava Rijeka gradi EU sredstvima i kreditom Svjetske banke. Projekt je vrijedan 70,6 milijuna eura. Svi ovi projekti ulaganja u željezničku i lučku infrastrukturu te gradnja ceste D 403 provode se s ciljem podizanja konkurentnosti i funkcionalnosti riječke luke te s ciljem njezina daljnjeg razvoja. Riječ je o investicijskom ciklusu koji završava krajem 2020. godine, odnosno početkom 2021. godine – navode u Gradu Rijeci.
Što se, pak, tiče, gradskih prometnica, iduće godine planiraju se rekonstrukcije Ulice Petra Kobeka, Opatijske ceste i Labinske ulice kako bi se omogućili prilazi novim stambeno-poslovnim kompleksima i budućem turističkom naselju Castabella.
OSIJEK: Rekonstrukcija žile kucavice
Iz Osijeka smo zapravo dobili samo informaciju o projektu rekonstrukcije Trpimirove od spoja na Južnu obilaznicu do željezničke pruge Osijek – Beli Manastir na Biljskoj cesti. No to ni ne čudi s obzirom na to da je riječ o jednom od najvećih infrastrukturnih projekata. Kako doznajemo od pročelnika Ureda gradonačelnika Željka Lončara, projekt je velikim dijelom zbog visokih troškova gradnje te zbog regulacije prometa u Trpimirovoj kao žile kucavice prometa grada Osijeka podijeljen na četiri glavne dionice, koje su, pak, podijeljene na faze.
– Predvidivi projektantski troškovi kompletne rekonstrukcije Trpimirove ulice bili su 86,4 milijuna kuna, s napomenom da su projektantski troškovi rađeni tijekom 2010. – 2011. godine. Radovi na rekonstrukciji Trpimirove ulica od spoja na Južnu obilaznicu do raskrižja s Drinskom završeni su, a vrijednost istih bila je oko 13 milijuna kuna i financirale su ih Hrvatske ceste – doznaje se od pročelnika Lončara.
Sve ostale dionice financiraju se i financirat će se iz proračuna Grada Osijeka.
– Radovi na Trpimirovoj ulici na dionici od raskrižja s Drinskom do raskrižja s Vukovarskom ulicom – faza II., odnosno 1. dio: Trpimirova ulica na dionici od raskrižja s Divaltovom do raskrižja s Drinskom ulicom su završeni. Vrijednost radova bila je 4,8 milijuna kuna, a trenutačno se gradi 2. dio dionice, Trpimirova ulica od raskrižja Drinske do Vukovarske ulice. Vrijednost radova je 2,5 milijuna kuna – navodi pročelnik Lončar.
Radovi na preostale dvije dionice još nisu započeli, a trebali bi stajati oko 49,2 milijuna kuna. Lokacijska dozvola je ishođena te se čeka izdavanje potvrde glavnog projekta.
Inače, radovi rekonstrukcije na cjelokupnoj dionici Trpimirove obuhvaćaju gradnju novih turbo kružnih tokova, rekonstrukcije postojećih raskrižja, rekonstrukciju ceste…
– Završetkom rekonstrukcije Trpimirove, promet koji je posebno pojačan na ovoj prometnici, s obzirom na to da je poveznica s Baranjom, Mađarskom i općenito sjevernom Europom, osigurat će sigurniji i brži protok prometa bez rizika za automobile, kamione, pješake i bicikliste. Nakon gradnje Trpimirova ulica će svojom prometnom ‘arhitekturom’ biti u razini većine europskih zemalja, a sam broj ‘konfliktnih točaka‘ bit će znatno smanjen – zaključuje pročelnik Željko Lončar.
