Sigurnost prometa i kako smanjiti broj poginulih na cestama jedna je od najvažnijih tema posljednjih nekoliko godina, ako ne i desetljeća. Iako je kod prometnih nesreća ljudski faktor često taj koji je najpresudniji kod fatalnih posljedica, sve više se infrastruktura percipira kao ključan detalj koji može spasiti živote.
Kvalitetne prometnice mogu vozačima u nekim situacijama spasiti život, a mogu i uvelike pridonijeti tome da možda do same nesreće ni ne dođe. Naime, cesta može svojim izgledom upozoriti vozača na potencijalne opasnosti i time spriječiti sam nastanak prometne nesreće, a svojim zaštitnim elementima (ogradama, bankinama itd.) može znatno ublažiti posljedice kad do nesreće ipak dođe.
Stoga, postavlja se razumno pitanje tko zapravo danas u Europi ima najkvalitetnije prometnice. Kako bismo dobili odgovore na ovo, ali i druga pitanja vezana uz kvalitetu hrvatskih prometnica, obratili smo se doc. dr. sc. Marku Ševroviću, predstojniku Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, fakulteta koji je nedavno dobio veliko međunarodno priznanje. Naime, FPZ i Međunarodni program procjene cesta (iRAP), kao krovna organizacija, potpisali su ugovor o Centru izvrsnosti koji će podržati razvoj sigurnosti cestovne infrastrukture u Hrvatskoj i na međunarodnoj razini. Uz to, Hrvatski autoklub i FPZ već godinama provode istraživanja EuroRAP-a (European Road Assessment Programme) u sklopu Nacionalnog programa sigurnosti prometa na cestama koja pokazuju kako se hrvatske ceste prema svojim projektno-tehnološkim elementima mogu ocijeniti kvalitetnima u svjetskim razmjerima.
Upitali smo našeg sugovornika može li komparirati podatke iz Hrvatske i ostalih država u Europi u kojima su radili EuroRAP projekte?
– Komparacija cestovne infrastrukture je prilično složen problem. Najbolji alat koji nam je trenutačno na raspolaganju je svakako EuroRAP-ovo ocjenjivanje zvjezdicama, kojim se najbolje i najsigurnije ceste ocjenjuju s tri do pet zvjezdica, a one manje sigurne s jednom ili dvije. Ocjena zvjezdicama dosta ovisi o prosječnoj brzini na kojoj se nekom cestom vozi, tako neka cesta može biti ocijenjena s 4 zvjezdice na 50 ili 60 km/h na sat, dok će njezina ocjena za vozila koja se kreću brzinom od 90 km na sat u stvari biti 1 ili 2 zvjezdice. Upravo iz tog razloga nezahvalno je komparirati ceste između država, jer ponašanje vozača, ali i neki drugi važni vanjski čimbenici, mogu drastično varirati – navodi Ševrović za HAK reviju.
Ipak, dodaje Ševrović, kroz metode EuroRAP-a može se do određene mjere izvršiti komparacija, i u tom smislu rezultati pokazuju kako u pravilu ne postoje drastične razlike između vodećih zemalja zapadne Europe i hrvatske mreže autocesta.
– Štoviše, hrvatske autoceste, s obzirom na to da su građene kasnije, rađene su po novijim standardima i imaju kvalitetniju infrastrukturu i prometnu opremu od mnogih ranije građenih autocesta u Europi – kaže Ševrović.
Ipak, napominje da je, što se tiče mreže državnih, županijskih i lokalnih cesta, tu situacija nešto drugačija.
– Postoje državne ceste čiji je standard vrlo visok (npr. neke dionice D1), ali i one na kojima je standard izrazito nizak (npr. neke dionice D3), kao i one koje prolaze gusto naseljenim područjima i mogućnosti unapređenja su jako ograničena (npr. D2 i D8). Tu postoje velike i bitne razlike, i tako je u pravilu u cijeloj Europi, bez iznimke. Ovdje je važno naglasiti kako postoji prometna i ekonomska opravdanost zašto je to tako. U pravilu ceste na kojima nema prometa ili ga ima jako malo i ne trebaju zadovoljavati neke visoke standarde, jer za to jednostavno nema ekonomske opravdanosti – navodi Ševrović.
Nastavlja kako su vodeće svjetske organizacije (UN, WHO) kroz svoje ciljeve za održivi razvitak navele kako se 75% prometa neke zemlje do 2030. treba odvijati na cestama s 3 zvjezdice i iz današnje perspektive teško je vjerovati da će ijedna zemlja EU-a taj cilj ostvariti do 2030.
– Zato taj cilj treba promatrati kao i cilj ‘vizije nula’ koja podrazumijeva kako moramo težiti ostvarenju prometnog sustava u kojem neće biti smrtnog stradavanja. Što se tiče mreže cesta nižih kategorija, tu nažalost situacija ne izgleda dobro, jako je puno cesta koje su građene davnih dana te uz nedostatno održavanje konstantno propadaju. To potvrđuje i podatak kako se više od 50% najtežih prometnih nesreća događa upravo na toj prometnoj mreži, iako ona u pravilu ima drastično manje prometno opterećenje – govori HAK-ov sugovornik..
Ipak, ono što nas zanima je gdje su najbolje ceste, u kojim državama, ali i zašto?
– Ako govorimo o Europskoj uniji, onda su to svakako Nizozemska, Portugal, Francuska, Austrija, Estonija i Danska, pa zatim Njemačka i Španjolska, koje imaju izvrsne autoceste, ali im ostatak prometne mreže kvari prosjek. Razlog zašto je tomu tako teško je unificirati, Nizozemska, na primjer, ima dugu tradiciju posvećenosti sigurnosti prometa i izgradnje sigurne prometne infrastrukture potaknutu velikim problemima 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća, kad su naglim razvojem motorizacije imali strašno visoke brojke poginulih. Te su zemlje ulagale značajna sredstva u istraživanje kako spriječiti prometne nesreće i kako graditi ceste koje ‘opraštaju’ vozačeve greške tako da smanje težinu posljedica prometnih nesreća – odgovara Ševrović.
Dodaje kako zemlje s jakim gospodarstvom kao što su Francuska ili Njemačka investiraju goleme iznose u svoju primarnu cestovnu mrežu, jer svaki zastoj ili prekid prometa uzrokuje enormne gubitke i oni ta ulaganja promatraju kroz ukupni rast gospodarske aktivnosti.
– Estonija i Danska visoko su pozicionirane, jer, kao i Hrvatska, imaju relativno novu cestovnu infrastrukturu, građenu po najvišim standardima – kaže predstojnik Zavoda za prometno planiranje.
No gdje se Hrvatska nalazi po pitanju kvalitete cesta? Što bismo morali učiniti da one budu kvalitetnije i sigurnije?
– Uvažavajući sva ograničenja koja sam naveo prije, ako bismo ipak komparirali postotke mreže ocijenjene s 1 ili 2 zvjezdice iz onog skupa cesta na kojima se odvija najviše prometa, svakako možemo zaključiti kako je primarna cestovna mreža u Republici Hrvatskoj negdje iznad prosjeka EU u prvoj trećini, odmah iza država koje sam naveo u pitanju prije, a ispred Ujedinjenog Kraljevstva (koji su kao članica EU bili vodeća zemlja po sigurnosti prometa), zatim Grčke, Italije, Slovenije, a značajno ispred Češke, Bugarske, Rumunjske ili Litve – navodi Ševrović.
Veliko priznanje za FPZ
Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je nedavno dobio veliko međunarodno priznanje, stekao je titulu Centra izvrsnosti Međunarodnog programa za ocjenu sigurnosti cesta (iRAP). Kao centar izvrsnosti, Sveučilište u Zagrebu usredotočit će se na izgradnju lokalnih kapaciteta za visokokvalitetno mapiranje rizika, ocjenu zvjezdicama i sigurnije procjene planiranja ulaganja u ceste širom Hrvatske i Europe.
– To je izrazito veliko priznanje našem višegodišnjem trudu, gdje smo kao mala skupina istraživača uz veliku podršku Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskog autokluba, a kasnije i Hrvatskih cesta, Hrvatskih autocesta te Bina Istre, ostvarili zapažene rezultate te smo se razvojem specijaliziranog softvera pozicionirali na karti svijeta i radili zapažene projekte u inozemstvu. Naš softver i naši stručnjaci ocjenjivali su ceste u Kataru, Libanonu, Senegalu, Etiopiji, Gani, Moldaviji, Velikoj Britaniji, Bosni i Hercegovini, Haitiju te smo pomagali provesti projekte iz domene sigurnosti prometa u još nizu zemalja – zaključuje doc. dr. sc. Marko Ševrović za HAK reviju.
