Velika kriza s isporukom čipova pogodila je jednu od najvažnijih europskih industrija, onu automobilsku. Dok su se neki konkurenti, poput južnokorejskih Hyundaija i Kije, odlično snašli zbog posebnih veza s proizvođačima poluvodiča, europska autoindustrija pati poput djeteta kojemu su roditelji iz ruke oteli omiljeni slatkiš. Tržišna glad je ogromna, ali čipova nema.
Zbog toga Europska komisija predlaže tzv. Europski zakon o čipovima i najavljuje ulaganje od čak 45 milijardi eura u njihovu proizvodnju. Europa se ulijenila i mnoge strateške industrije je prepustila drugima, a sada, očekivano, plaća visoku cijenu.
Cilj zakona je učiniti Europu vodećom na ovom tržištu, povećanjem proizvodnje poluvodiča, kako bi se udvostručio tržišni udio u svjetskim razmjerima do 2030., sa sadašnjih 9% na izdašnijih 20%.
Od tih 45 milijardi eura 15 milijardi ide javnim i privatnim fondovima, a 30 milijardi već predviđenim programima kao što su Next Generation EU, Horizon Europe i raznim nacionalnim proračunima
