Biogoriva se u Europi, ali mnogim drugim dijelovima svijeta, miješaju kako se smanjila upotreba fosilnih goriva (u ukupnom ciklusu proizvodnje biogoriva mnogo su manje emisije CO2), ali s ruskim napadom na Ukrajinu i ratom koji će, očigledno, trajati mjesecima, ova strategija pokazuje se kontroverznom.
Problem leži u činjenici da se biomasa jestivih usjeva pretvara u goriva poput etanola i biodizela. Premda je većina tih sirovina kasnije prenamijenjena za stočnu hranu, kupnja usjeva za biogoriva na međunarodnom tržištu pridonosi povećanju cijena. Znate i sami da cijene rastu zbog krize, smanjenja uvoza ruske nafte te smanjenog uroda žitarica na ukrajinskim poljima. Cijena pšenice (koja se koristi u proizvodnji etanola) i suncokretovog ulja (koristi se u biodizelu) značajno je porasla od izbijanja rata.
Prema nedavnoj studiji nevladine organizacije za mobilnost, Transport & Environment (T&E), oko 10.000 tona pšenice, što je jednako količini od 15 milijuna štruca kruha potroši se dnevno kao etanol u automobilima u državama Europske unije. T&E spada u skupinu nevladinih organizacija koje pozivaju vlade EU-a da odmah zabrane uzgoj usjeva za proizvodnju biogoriva, upozoravajući da bi nastavak tog trenda mogao dovesti do izmicanja cijena hrane kontroli.
Kontroverze oko uporabe biogoriva će ostati. Njegove neosporne prednosti, u usporedbi s fosilnim gorivima, moraju se uravnotežiti s njegovim utjecajem na cijene hrane na tržištu, pogotovo zato što je nekoliko zemalja u razvoju započelo racioniranje hrane očekujući ozbiljne krize.
