Kad bi odrasli čovjek, ljubitelj automobila, poželio rođendanski poklon, sigurno bi visoko na listi želja bio Contidrom. Naravno, pod uvjetom da zna za ovu lokaciju i da ga tamo puste, a to je ipak nemoguće. Testna staza proizvođača guma (a i koječega drugoga za moderna vozila) Continentala postoji od 1967. godine, a od javnosti je ipak dijele porta i namrgođeni brko, koji pušta samo zaposlenike, ugovorne partnere i, u ovom slučaju, novinare. Continental je odlučio s javnošću podijeliti dio razvojnog procesa guma te otvoriti vrata Contidroma, koji je danas samo jedna u nizu testnih staza (ima ih još u Europi, SAD-u, Japanu…).
Ovaj kompleks često je domaćin testiranja guma koje provode europski autoklub (i HAK je dio konzorcija), a jasno je i zašto – tu na miru možete obaviti sva mjerenja, u svim vremenskim uvjetima. Kakvu razvojnu proceduru prolaze moderne automobilske gume? Takvu da ništa nije prepušteno slučaju. Središnji dio Contidroma je 2,8 km dugačka ovalna staza, čiji su zavoji pod nagibom od 58 stupnjeva i omogućuju konstantnu brzinu od 180 km/h, bez lateralnih sila. Na ravnim dijelovima se testiraju kočenje i brze promjene smjera na nekoliko traka, betonskoj, asfaltnoj ili čak kamenoj. Upravo dok smo šetali Contidromom na stazi je bio jedan kamuflirani Porsche koji je pri velikim brzinama mijenjao smjer vožnje iz jednog traka u drugi. Važan dio testiranja guma je klasična upravljivost, kakvu svakodnevno imamo priliku isprobati u vožnji. Zbog toga je dizajnirana i izgrađena još jedna testna staza, koja podsjeća na trkaću stazu, a duga je 1800 metara i konstantno je mogu zalijevati vodom. Tu je njemački proizvođač odlučio novinarima dati u ruke novi Golf GTI opremljen posljednjom sportskom mješavinom guma Continental SportContact 7. Dakle, radi se o gumama koje su vrh performansi, definitivno mekšoj mješavini, koja se ceste drži kao prosječni političar svojih sinekura. Ono što se kod ovakvih proizvoda primjećuje iz generacije u generaciju je da vam omogućuju sve više kontrole čak i pri vršnim opterećenjima pa ćete i nakon agresivnog podupravljanja na mokroj stazi otvaranjem upravljača i popuštanjem na papučici gasa vrlo brzo vratiti Golf pod nadzor. Naravno, ovakve stvari ne biste trebali testirati u svakodnevnom prometu. Gledan iz zraka, Contidrom ima niz kružnih staza, većeg i manjeg dijametra, na kojima se testira otpornost na akvaplaning, odnosno tjeranje vode ispod samih guma, a testiraju se čak i situacije kad nedovoljno napumpane gume mogu skliznuti s naplataka prilikom opterećenja u zavojima.
Proizvođačima guma iznimno je važna objektivnost, čak i kad je vozač za upravljačem, pa se kočenja testiraju i na sustavu koji podsjeća na tračnice, a kojemu je cilj u istim uvjetima, bez otklona upravljačem, testirati zaustavni put. Tako se, uostalom, prati dužina kočenja i u testovima guma europskih autoklubova. Na jednom od modula se uz pomoć posebnih uređaja testiraju interna i eksterna buka.
U cilju objektivizacije rezultata testiranja Continental je sagradio veliki hangar, dugačak 300 metara, sa sustavom koji naziva AIBA, a mogli bismo ga prevesti kao Automatizirani analitički sustav kočenja. Tu nekoliko automobila bez vozača ulazi u tračnice, ubrzava uz pomoć katapulta i neprestano koči na suhoj ili mokroj podlozi od brzina do 120 km/h do potpunog zaustavljanja. Ovaj hangar omogućuje cjelogodišnji rad, 24 sata dnevno, bez vozača, na točno definiranim temperaturama (od -10 stupnjeva do 25 stupnjeva). Dakle, ovdje se u praktički laboratorijskim uvjetima, a u praksi, mogu testirati razvojni koraci novih generacija guma. Čak se može mijenjati i pet profila staza s različitim podlogama asfalta. Sve do 2003. godine sa svakom novom generacijom guma put kočenja od 100 km/h, posebno na kiši, smanjivao se u metrima, a danas smo došli praktički do samog ruba mogućnosti, pa i u Continentalu ističu da se napredak mjeri u centimetar. Očigledno je i svaki milimetar još važan pa se minuciozno ulaže u metode testiranja i razvoj materijala. Continental uskoro u puni pogon pušta i prvi računalni simulator koji podsjeća na uređaje kakve imaju timovi Formule 1. S njim je cilj smanjiti broj testnih kilometara – čak 100.000 km godišnje i pritom se planira uštedjeti 10.000 kompleta testnih guma. Kažu u Contiju da se krucijalni parametri novih guma bez ikakvih problema mogu provjeriti u simulatoru.
Upravo je materijalima i mješavinama bio posvećen drugi dan boravka u Njemačkoj, ovaj put u samom Hannoveru, koji je sjedište Continentala, ali i njegova razvojnog odjela. U bezbrojnim hodnicima, podrumu i na katovima stotine stručnjaka testiraju različite materijale i uzorke guma. Na primjer, na jednom uređaju veličine dnevne sobe testiraju se mali uzorci gume, pločice široke nekoliko centimetara, na koje pada klatno. Način na koji se odbija od gume bilježi se i tako se procjenjuje mekoća/tvrdoća materijala. Tu se razvijaju nove generacije i mješavine guma s mišlju na ono što slijedi, a to je električna mobilnost, koja pred proizvođače guma stavlja neke nove zahtjeve – tražit će se manji otpor kotrljanju (za smanjenje potrošnje struje), smanjena buka (jer to bi moglo pokvariti akustični doživljaj vozačima i putnicima) te veća trajnost (jer su električni auti teži i više troše gume). Proizvođač je pokrenuo svoj program ContiSilent, koji uz pomoć posebne pjene, smještene uzduž gume, apsorbira buku kotrljanja. U procesu razvoja, osim materijala, ključna je uloga dizajna šara, koje mogu bitno unaprijediti performanse guma.
Razvoj guma iznimno je kompleksan proces, a posebno premium proizvođači poput Continentala pokušavaju i dalje pomicati granice. Razina tehnološke kompetencije i testnih procedura je impresivna. Za kraj, samo za svaku novu generaciju guma Continentalovi vozači prijeđu oko 25 milijuna kilometara godišnje.
Za kraj, čak i za velike proizvođače poput Continentala, obnova starih guma postala je veliki i zanimljiv posao, iz perspektive održivosti, ali i financijskog poslovanja. Zbog toga je otvoren pogon u Hannoveru koji se bavi preuzimanjem starih guma s kamiona i autobusa, njihovim ispitivanjem (na nepravilnosti i posjekline), struganjem starog profila i bočnih stijenki te lijepljenjem novog materijala. Za obnavljanje guma troši se oko 70 posto manje energije nego za proizvodnju novih te se, naravno, koristi i mnogo manje materijala. U Hannoveru Continental radi tzv. ContiRe obnavljanje guma sa zagrijavanjem i potpunom obnovom. Potražnja za ovim gumama (koje su jeftinije od novih) takva je da obujam proizvodnje ne može zadovoljiti pa će se i tvornički kapaciteti širiti.
