Proizvodnja električnih automobila energetski je intenzivna te u većini slučajeva još uvijek zahtijeva tvari poput kobalta, nikla i rijetkih zemalja, čija razgradnja može biti popraćena velikom štetom za okoliš. Električna energija koju pokreću električni automobili trenutno samo djelomično dolazi iz obnovljivih izvora energije.
Kritičari stoga opetovano postavljaju pitanje jesu li električni automobili doista ekološki i klimatski prihvatljiviji? Studija u ime Savezne agencije za okoliš Njemačke razjašnjava ove sumnje kroz nove brojke. Prema rezultatima, električni automobili registrirani 2020. su oko 40 posto manje štetni za okoliš od automobila s benzinskim motorom, s tim da je do 2030. moguće povećanje te brojke do 55 posto.
Za potrebe studije, Institut za istraživanje energije i okoliša Heidelberg ispitao je ne samo rad vozila, već i njihove ukupne emisije, kao što je proces proizvodnje. Osim emisije stakleničkih plinova, znanstvenici su uzeli u obzir potrošnju energije, resursa i vode te emisije onečišćujućih tvari u zraku, vodi i tlu. S brzim širenjem proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, ova klimatska prednost će se povećati. Općenito, koncepti baterijsko-električnih vozila za sve tipove vozila i godine proizvodnje su superiorniji u pogledu emisija stakleničkih plinova i kumulativne potrošnje energije, kaže se u izvještaju.
Sve veća potražnja za skupim i rijetkim sirovinama kao što su kobalt, nikal i litij može se zadovoljiti s više recikliranja u budućnosti. Za recikliranje kritičnih sirovina za baterije, EU postavlja posebne zahtjeve u svojoj regulativi o baterijama, poput zahtjeva da od 2026. oko 90 posto korištenog kobalta mora biti reciklirano.
